Biznis i ekonomijaPreporučeno

12. ožujak, najgori dan u povijesti europskih burzi

Europska tržišta u četvrtak bilježe najveći jednodnevni pad u povijesti uslijed kaosa izazvanog jednostranom odlukom američkog predsjednika Donalda Trumpa da ograniči putovanja na relaciji Schengen-SAD i odluke Europske središnje banke da negativne kamatne stope zadrži na razini od -0.5%.

Referentni paneuropski Stoxx 600 indeks dan je završio padom za 11%.

Britanski FTSE je izgubio 9.8%, francuski CAC 40 12.3%, njemački DAX 12.2%, dok su se talijanske burze urušile za šokantnih 17%.

Trump je u srijedu najavio da će s petkom 13. ožujka na trideset dana zaustaviti sva putovanja između 26 europskih zemalja i Sjedinjenih Država. On je europske dužnosnike optužio da nisu poduzeli primjerene i pravodobne mjere za suzbijanje bolesti COVID-19.

>>>Na Wall Streetu opet ‘iskočio osigurač’, drugi put u tjedan dana

Na primjedbu su u zajedničkoj izjavi odgovorili predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

“Koronavirus je globalna kriza, nije ograničena na bilo koji kontinent i zahtijeva suradnju, a ne jednostrano djelovanje. Europska unija ne odobrava jednostranu odluku SAD-a o zabrani putovanja koja je donesena bez savjetovanja. Europska unija poduzima snažne mjere kako bi ograničila širenje virusa,” izjavili su europski čelnici.

Paniku na europskim burzama je potom pospješila Europska središnja banka odlukom da negativnu kamatnu stopu za financijski sustav zadrži nepromijenjenom na -0.5%.

Tržišta su naširoko očekivala rez, a sentimentu nije pomoglo niti najava masivnog širenja programa kvantitativnog popuštanja (tiskanja/stvaranja novca) koji je bivši guverner ECB-a, Mario Draghi, reaktivirao na svom odlasku.

>>>Mersch upozorio da tiskanje novca stvara nejednakost, balone na tržištu nekretnina

ECB je u rujnu prošle godine najavio emisiju 20 milijardi eura koja je započela s 1. studenim. Banka je danas iznos novostvorenog novca za kupnju državnih i korporativnih obveznica povećala na 120 milijardi eura do kraja tekuće godine.

Grabancijaš/CNBC/Wall Street Journal