Politika

14 preporuka za BiH: Komisija

Foto: Kaufdex

Europska komisija je u srijedu usvojila mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji u kojem nije preporučila dodjelu kandidatskog statusa, nego je navela 14 prioriteta u kojima BiH treba ostvariti napredak kako bi Vijeće EU-a moglo odlučiti o sljedećim koracima.

Unatoč tome Komisija nastoji opisati to mišljenje kao pozitivno.

Bosna i Hercegovina je predala zahtjev za članstvo u Europskoj uniji prije više od tri godine, 15. veljače 2016. Razlog tolikom čekanju na mišljenje velikim dijelom leži u sporosti vlasti Bosne i Hercegovine u odgovaranju na upitnik, koji predstavlja uobičajeni dio postupka pri izradi mišljenja o kandidaturi za članstvo.

“Prioritet broj 1 je provedba izbora uz poštivanje standarda kakvi vrijede u članicama EU”,

Lars-Gunnar Wigemark

Komisija smatra da bi se pregovori o pristupanju trebali otvoriti kad Bosna i Hercegovina postigne potrebnu razinu sukladnosti s kriterijima za članstvo, a posebice s političkim kriterijima stabilnosti institucija, čime se jamči demokracija i vladavina prava. Bosna i Hercegovina morat će temeljito poboljšati svoj zakonodavni i institucijski okvir kako bi ostvarila niz precizno određenih prioriteta u području demokracije, vladavine prava, temeljnih prava i reforme javne uprave.

Mišljenje Komisije (.pdf engl.), koje je ujedno i plan sveobuhvatnih reformi u tim ključnim područjima, važan je korak u odnosima između EU-a i Bosne i Hercegovine te služi kao poticaj za daljnje korake u procesu stjecanja članstva u EU-u.

14 prioriteta

Komisija u svom mišljenju istaknula 14 prioriteta koje zemlja mora ispuniti da bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o članstvu.

Unutar toga dokumenta nalazi se i analitičko izvješće u kojem se razmatra stanje u Bosni i Hercegovini u pogledu usklađanosti sa standardima EU-a u raznim područjima poput unutarnjeg tržišta, javnih nabava, politike tržišnog natjecanja, zaštite okoliša, sigurnosti hrane i zaštite potrošača.

Što se tiče političkih kriterija, Komisija navodi da Bosna i Hercegovina mora uskladiti svoj ustavni okvir s europskim standardima i osigurati funkcionalnost svih institucija kako bi mogla preuzimati obveze koje traži EU.

“Iako je decentralizirana državna struktura kompatibilna s članstvom u EU-u, Bosna i Hercegovina će morati reformirati svoje institucije kako bi mogla djelatno sudjelovati u procesu donošenja odluka u EU-u i kako bi mogla provoditi europsko zakonodavstvo”, navodi Komisija.

U mišljenju se navodi da Bosna i Hercegovina treba poboljšati “svoj izborni okvir i funkcioniranje pravosuđa”.

Bez spomena

U mišljenju se uopće ne spominje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na žalbu Bože Ljubića, po kojoj je neustavnim proglašen izbor izaslanika u Dom naroda u FBiH, kao ni izbor članova Predsjedništva BiH, što hrvatska strana u BiH kritizira jer omogućava preglasavanje Hrvata od Bošnjaka. O tom problemu na nekoliko sastanaka Europskog vijeća i Vijeća EU-a govorili su i hrvatski premijer i ministri, a danas i voditelj Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wigemark.

“Iako je decentralizirana državna struktura kompatibilna s članstvom u EU-u, Bosna i Hercegovina će morati reformirati svoje institucije kako bi mogla djelatno sudjelovati u procesu donošenja odluka u EU-u i kako bi mogla provoditi europsko zakonodavstvo”,

Kao jedan od prioriteta u područje demokracije i funkcionalnosti države navodi se potreba za osiguranjem ravnopravnosti i nediskriminacije građana, poglavito “kroz provedbu odluke Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci”.

Komisija navodi da je pravo kandidiranja za Dom naroda “ograničeno na temelju etničke pripadnosti i prebivališta, što je u suprotnosti s europskim standardima”. Također se kaže da pravo veta pozivanjem na vitalni nacionalni interes kao i entitetsko glasovanje “utječe na funkcioniranje parlamenta i riskira odgodu usvajanja zakona”.

Wigemark: izmjena izbornih pravila “prioritet broj 1” za BiH

Voditelj Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wigemark potvrdio je u srijedu kako će izmjena postojećeg izbornog zakonodavstva biti najvažnija zadaća za tu zemlju na njezinu putu ka stjecanju statusa kandidata za članstvo u EU, ali je istaknuo kako to znači prihvaćanje standarda koji vrijede u drugim državama-članicama Unije i koji znače uklanjanje svake vrste diskriminacije u izbornom procesu.

>>>Pozitivno, negativno? Mišljenje Komisije uzdrmalo političare u BiH

“Prioritet broj 1 je provedba izbora uz poštivanje standarda kakvi vrijede u članicama EU”, kazao je Wigemark na konferenciji za novinstvo u Sarajevu, koju je održao nakon što je u Bruxellesu euorpski povjerenik za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn predstavio mišljenje Eurpske komisije kojim je preporučeno da BiH dobije status kandidata za članstvo u Uniji uz uvjet nastavka provedbe reformi.

Nova izborna pravila, kako je pojasnio Wigemark, znače stvaranje uvjeta za provedbu lokalnih izbora u Mostaru kojih tamo nije bilo već deset godina, reguliranje financiranja poliitičkih stranaka kao i jamčanje aktivnog i pasivnog biračkog prava svih građana bez obzira na nacionalnost i druge do sada ograničavajuće faktore.

Presuda Europskog suda za ljudska prava

Ključ svih rješenja, kako je sugerirao šef Delegacije EU u BiH, jest provedba presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci”, kojom je BiH dobila obvezu uklanjanja diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu.

>>>Nerazjašnjene smrti mladog Banjalučanina i Sarajlije ‘teško kompromitirale’ vladavinu prava u BiH

Švedski je diplomat podsjetio na i to da je EU sada očekuje “apsolutni napredak” vladavine prava u BiH, što uključuje i osuđujuće presude za slučajeve organiziranog kriminala i korupcije, posebice ako su počinitelji osobe na istaknutim javnim pozicijama.

Wigemark je upozorio i na to kako će BiH morati osigurati mehanizme kojima će država jamčiti provedbu i poštivanje cjelokupne pravne stečevine EU.

Po njegovim riječima, to znači da država mora biti u prilici preuzeti ovlasti nižih razina vlasti u slučaju da one svojim postupcima blokiraju poštivanje europske pravne stečevine.

“Talac retrogradnih politika”

Nakon što je objavljeno mišljenje Europske komisije o kandidatskom statusu BiH, oglasio se i hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić koji je, slično Wigemarku, ocijenio kako to znači dodatnu zadaću za BiH, prije svega na jačanju individualnih prava građana, a ne kolektivnih prava konstitutivnih naroda i to temeljem presuda Europskog suda za ljudska prava po tužbama za diskriminaciju u izbornom procesu.

>>>Picula: bosansko-hercegovačke političke elite glavna kočnica pristupnih pregovora s EU

“Potrebno je osigurati potpuna zaštita individualnih ljudskih prava svih građana BiH kako bi se time ispunio jedan od osnovnih preduvjeta za nastavak puta Bosne i Hercegovine ka statusu kandidata za članstvo u EU. Ako takva politička volja izostane, onda će BiH biti zaustavljena na svome putu i postati potpuni talac retrogradnih politika”, stoji u Komšićevoj izjavi dostavljenoj medijima.

Pratite nas na Google vijestima