20% Hrvata misli da je gospodarstvo u dobrom stanju: Eurobarometar

Prema novom istraživanju Eurobarometra, objavljenom danas, mnogo je više građana zadovoljno Europskom unijom, i to na svim razinama – od gospodarstva do funkcioniranja demokracije. To su najbolji rezultati od istog istraživanja provedenog u lipnju 2014., prije početka mandata Junckerove Komisije.

Zadnje standardno istraživanje Eurobarometra provedeno je nakon europskih izbora, od 7. lipnja do 1. srpnja 2019., u svih 28 zemalja EU-a i pet zemalja kandidatkinja. Glavni su zaključci da rekordan broj građana podržava euro i da su klimatske promjene postale drugo pitanje po važnosti na razini EU-a, nakon imigracije.

1. Povjerenje i optimizam na najvišoj su razini od 2014.

Povjerenje u EU na najvišoj je razini od 2014. te je i dalje veće od povjerenja u nacionalne vlade ili parlamente. Povjerenje u EU poraslo je u 20 država članica, a najviše je u Litvi (72 %), Danskoj (68 %) i Estoniji (60 %). Osim toga, u EU „uglavnom ima povjerenja” više od polovine ispitanika u Luksemburgu (59 %), Finskoj (58 %), Portugalu (57 %), Malti i Švedskoj (56 %), Bugarskoj i Mađarskoj (55 %), Irskoj, Poljskoj, Nizozemskoj i Cipru (54 %), Rumunjskoj i Austriji (52 %) te Latviji i Belgiji (51 %).

Od zadnjeg standardnog istraživanja Eurobarometra u jesen 2018. udio ispitanika koji imaju pozitivnu predodžbu o EU-u (45 %) povećao se u 23 države članice, najviše u Cipru (47 %, +11), Mađarskoj (52 %, +9), Grčkoj (33 %, +8), Rumunjskoj (60 %, +8) i Portugalu (60 %, +7). Od jeseni 2018. zabilježeno je povećanje za dva postotna boda (+10 od proljeća 2014.), što je najviše u zadnjih 10 godina. Neutralnu predodžbu o EU-u ima 37 % ispitanika (+1 u odnosu na jesen 2018.), a manje od petine ima negativnu predodžbu (17 %, -3), što je najniži rezultat u 10 godina.

Većina Europljana optimistična je kad je riječ o budućnosti EU-a (61 %, +3 postotna boda), a samo ih je 34 % (-3) pesimistično. Optimizam je najveći u Irskoj (85 %), Danskoj (79 %), Litvi (76 %) i Poljskoj (74 %). S druge strane, optimizam je slabije izražen u Ujedinjenoj Kraljevini (47 % u usporedbi s 46 %) i u Francuskoj (50 % u usporedbi s 45 %).

Funkcioniranjem demokracije u EU-u zadovoljno je 55 % Europljana, što je najbolji rezultat od 2004. (+5 postotnih bodova od jeseni 2018., +11 od proljeća 2014.), a broj nezadovoljnih pao je za pet postotnih bodova, na 36 %.

Većina Europljana slaže se da je „njihov glas važan u EU-u”. Prosjek u EU-28 iznosi 56 % (+7 postotnih bodova od jeseni 2018., +11 postotnih bodova od proljeća 2018., +14 od proljeća 2014.), a najviši su postoci u Švedskoj (86 %), Danskoj (81 %) i Nizozemskoj (76 %).

2. Rekordan broj građana podržava euro 

Ekonomska i monetarna unija te euro uživaju rekordnu podršku: više od tri četvrtine ispitanika u europodručju (76 %, +1 postotni bod, +9 od proljeća 2014.) podržava jedinstvenu valutu EU-a. U cijelom EU-u euro podržava stabilnih 62 % ispitanika.

Prevladava pozitivno mišljenje o stanju nacionalnih gospodarstava (49 % ispitanika ocijenilo je stanje dobrim, a 47 % lošim). Većina ispitanika u 17 država članica (u 16 u jesen 2018.) izjavila je da je stanje nacionalnoga gospodarstva dobro. To je mišljenje najzastupljenije u Luksemburgu (94 %), Danskoj (91 %) i Nizozemskoj (90 %). Najmanje pozitivnog mišljenja zabilježeno je u Grčkoj (7 %), Hrvatskoj i Bugarskoj (20 %), Italiji (22 %), Španjolskoj (26 %) i Francuskoj (29 %).

3. Građanstvo EU-a i sloboda kretanja smatraju se glavnim postignućima EU-a

U svih 28 država članica više od polovine ispitanika osjeća se građanima EU-a. U cijelom se EU-u tako osjeća 73 % (+2 postotna boda od jeseni 2018.), a na nacionalnoj razini rezultati se kreću od 93 % u Luksemburgu, 88 % u Njemačkoj, 87 % u Španjolskoj do 57 % u Grčkoj i Italiji te 52 % u Bugarskoj.

Velika većina građana EU-a podržava „slobodu kretanja građana EU-a, koji mogu živjeti, raditi, studirati i poslovati bilo gdje u EU-u” (81 %, -2 postotna boda od jeseni 2018.) i u svakoj državi članici više od dvije trećine ispitanika dijeli to mišljenje, od Litve (94 %) do Italije i Ujedinjene Kraljevine (68 %).

4. Glavna pitanja na razini EU-a i nacionalnoj razini: klimatske promjene i zaštita okoliša sve važniji

I dalje se smatra da je imigracija, koju je spomenulo 34 % ispitanika, unatoč velikom padu (-6 postotna boda u odnosu na proljeće 2018.) glavno otvoreno pitanje na razini EU-a. Klimatske promjene, koje su još u jesen 2018. bile peto pitanje po važnosti, nakon velikog rasta (+6 od jeseni 2018.) sad su na drugom mjestu. Tri su pitanja dobila jednak broj glasova: gospodarsko stanje (18 %, bez promjene), stanje javnih financija država članica (18 %, -1) i terorizam (18 %, -2), nakon kojih je okoliš glavno pitanje za 13 % ispitanika, uz povećanje od 4 postotna boda.

Nezaposlenost, koja je sad na sedmom mjestu na razini EU-a (12 %), i dalje je glavni problem na nacionalnoj razini(21 %, -2 postotna boda), kao i sve veće cijene / inflacija / troškovi života (21 %, bez promjene) te zdravlje i socijalna sigurnost (21 %, +1). Nakon velikog povećanja (20 %, +6) slijede ih okoliš, klima i energetska pitanja. Imigracija, koju je 17 % ispitanika navelo kao bitno pitanje (-4 postotna boda od jeseni 2018. i -19 od jeseni 2015.), prvi put od proljeća 2014. nije bila u tri najvažnija pitanja na nacionalnoj razini. Gospodarsko stanje na šestom je mjestu (16 %, +1).

Kontekst

Standardno istraživanje Eurobarometra iz proljeća 2019. (EB 91) provedeno je izravnim intervjuima od 7. lipnja do 1. srpnja 2019. u 28 država članica EU-a i u zemljama kandidatkinjama. Od 7. do 25. lipnja 2019. provedena su 27 464 intervjua u državama članicama EU-28.