Posljednje istraživanje javnog mnijenja Europskog parlamenta pokazuje da je potpora Europskoj uniji još uvijek na visokoj razini, unatoč pandemiji. Sedam od deset ispitanika u Hrvatskoj, te više od polovine u EU-u, već osjeća posljedice krize na osobna primanja ili ih očekuje u budućnosti.
Novo istraživanje Eurobarometra koje je naručio Europski parlament, provedeno u ožujku i travnju2021., ukazuje na sve izraženije posljedice pandemije COVID-19 na privatne živote i financijsku situaciju građana. Osam od deset ispitanika upoznato je s mjerama koje poduzima EU kako bi se prevladale posljedice pandemije. Građani smatraju da javno zdravlje, borba protiv siromaštva, potpora gospodarstvu i radnim mjestima te borba protiv klimatskih promjena trebaju biti prioriteti za Europski parlament. Općenito, proljetni Eurobarometar Europskog parlamenta pokazuje čvrstu potporu za Europsku uniju kao i široki konsenzus da je na globalne izazove poput pandemije COVID-19 najbolje odgovoriti na EU razini.
Više od polovine Europljana već osjeća posljedice virusa COVID-19 na osobna primanja ili ih očekuje u budućnosti
Krajem prvog kvartala 2021., 31 % Europljana već je osjećalo negativne posljedice pandemije na osobna primanja, a dodatnih 26 % ih očekuje u budućnosti. Iako 57 % ispitanika predstavlja jasnu većinu europskog prosjeka, između članica postoje važne razlike koje se trebaju uzeti u obzir. Tako su primjerice financijski izazovi najviše prisutni kod ispitanika u Grčkoj, Bugarskoj i Italiji, dok u Danskoj, Nizozemskoj i Finskoj najviše građana ne očekuje da će zbog koronavirusa imati probleme s osobnim primanjima. U Hrvatskoj 31 % ispitanika kaže da je pandemija već negativno utjecala na njihove osobne financije, a 37 % očekuje posljedice u budućnosti.
Mjere zatvaranja: dobrobit za zdravlje važnija od gospodarske štete
Unatoč financijskim posljedicama pandemije zbog mjera zatvaranja, većina ispitanika (58 %) vjeruje da je korist za zdravlje važnija od gospodarske štete koju su mogle prouzročiti nacionalne mjere ograničenja. Ovo mišljenje prevladava u većini EU država članica i navodi na zaključak o promjeni stajališta u usporedbi s drugom polovinom 2020. godine. Naima, prema rezultatima istraživanja EP-a iz 2020., nešto više građana tada je procjenjivalo da je gospodarska šteta važnija od zdravstvene dobrobiti.
Osam od deset Europljana zna za EU mjere aktivirane prošlog ljeta, ali samo ih polovina ispitanika odobrava
Europljani su svjesni napora Europske unije u borbi protiv pandemije virusa COVID-19 i njezinih posljedica: osam od deset ispitanika čulo je, vidjelo ili pročitalo nešto o mjerama ili aktivnostima koje je EU poduzeo u odgovoru na pandemiju. Gotovo polovina (48 %) zna i koje su to mjere. Unatoč toj visokoj razini, u prosjeku samo 48 % ispitanika u EU-u izražava zadovoljstvo mjerama, a njih 50 % kaže da nije zadovoljno.
>>>Hrvatima sve OK – ako je izvan obitelji: specijalni Eurobarometar o diskriminaciji u Uniji
U Hrvatskoj je, u odnosu na europski prosjek, veći udio zadovoljnih građana odgovorom EU-a na pandemiju (61 %), a nezadovoljstvo izražava 39 % ispitanih. I kad je riječ o solidarnosti među državama članicama, u Hrvatskoj je više zadovoljnih ispitanika (53 %) nego u prosjeku na EU razini (44 %).
Potpora za EU ostaje jako snažna, unatoč kratkoročnim varijacijama
Unatoč kratkoročnim promjenama kao i razlikama između država članica, pozitivna percepcija EU-a i dalje je na najvišim razinama u posljednjem desetljeću. U prosjeku na razini EU-a gotovo svaki drugi građanin (48 %) ima pozitivno mišljenje o Uniji. Daljnjih 35 % ima neutralan stav, a samo 17 % ispitanika kaže da ima negativnu percepciju EU-a. Ovo istraživanje potvrđuje i nastavlja pozitivan trend budući da je u posljednjih deset godina pozitivna percepcija EU-a stalnom porastu te ostaje snažna unatoč pandemiji i posljedicama koje ona ima za živote građana. U Hrvatskoj 44 % ispitanika ima pozitivan stav, gotovo isto toliko neutralan (41 %), a negativno mišljenje izražava njih 15 %.
Kombinacija ponekad kritičnih stajališta građana o provedbi konkretnih mjera borbe protiv krize te dugoročni pozitivan trend temeljne potpore za Europsku uniju također pojašnjava jasno prisutan zahtjev građana za reformom EU-a: 70 % ispitanika u ovom istraživanju kaže da općenito podupiru EU, ali manje od četvrtine (23 %) podržava „dosadašnju realizaciju “ europskog projekta. To je pad od četiri postotna boda u odnosu na razdoblje iz studenog / prosinca 2020.
Zdravstvo, cjepiva i više ovlasti za rješavanje kriznih situacija – ključni prioriteti za EU
74 % europskih građana željelo bi da EU ima veće ovlasti za upravljanje krizama poput pandemije virusa COVID-19, a u Hrvatskoj njih 75 %.
Na pitanje što bi za EU trebali biti prioriteti u borbi protiv pandemije, Europljani kao najvažnije izdvajaju brzi pristup sigurnim i učinkovitim cjepivima za sve EU građane (39 %). Slijedi ulaganje dodatnih sredstava u razvoj lijekova i cjepiva (29 %), uspostava europske krizne strategije (28 %) te razvoj europske zdravstvene politike (25 %).
>>>U očima građana i prema ispitivanju Eurobarometra, Hrvatska je najkorumpiranija u Europi
U Hrvatskoj ispitanici smatraju da bi u odgovoru na pandemiju EU najprije trebao uložiti dodatni novac u pronalazak lijekova i cjepiva (37 %) te u pristup sigurnim i učinkovitim cjepivima za sve građane (34 %). Kao prioritete izdvajaju i omogućavanje članicama da pomognu poduzećima i radnicima pogođenim pandemijom (30 %) , investiranje dodatnih sredstava u gospodarstva radi održivog i pravednog oporavka u svim članicama (28 %) te razvijanje europske zdravstvene politike (25 %).
Za Parlament prioritet trebaju biti javno zdravlje, ali i borba protiv siromaštva i klimatskih promjena
Na konkretno pitanje o očekivanjima od Europskog parlamenta, građani odgovaraju kako žele da predstavnici koje su izravno birali u radu daju prioritet pitanjima iz sektora javnog zdravstva (49 %). Nakon toga traže borbu protiv siromaštva i društvene isključenosti (39 %), potporu za gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta (39 %) te mjere protiv klimatskih promjena (34 %).
>>>Siromaštvo i nejednakost Europljane brinu više od klimatskih promjena | Eurobarometer
Za ispitanike u Hrvatskoj, javno zdravstvo je na trećem mjestu prioritetnih tema za Europski parlament (40 %), nakon borbe protiv siromaštva i društvene isključenosti (53 %) te potpore gospodarstvu i novim radnim mjestima (51 %).
Kontekst
Istraživanje za ovogodišnji proljetni Eurobarometar Europskog parlamenta provedeno je u razdoblju od 15. ožujka do 14. travnja 2021. u 27 država članica EU-a. Korištena je metodologija osobnih intervjua, nadopunjena online razgovorima, gdje je to bilo potrebno zbog pandemije. Ukupno je ispitano 26,669 građana.
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
