Uslijed aktualne situacije i smanjenja opsega poslovanja i pada prometa koje je iskusilo 60% tvrtki, Vlada poseže za novim mjerama koje bi trebale pomoći gospodarstvu. Jedna od njih je i mjera skraćenog radnog tjedna, popularno nazvana „neradni petak“.
Istraživanjem u kojem je sudjelovalo više od 2.300 ispitanika, MojPosao je doznao što građani misle o navedenoj mjeri.
Građani podržavaju novu mjeru
Prema istraživanju, više od dvije trećine građana (69%) podržava novu Vladinu mjeru o skraćivanju radnog vremena. S druge strane, 16% ispitanika misli da je riječ o promašenom potezu, dok podjednak broj ljudi (16%) smatra kako je mjera pozitivna, ali da njihovoj tvrtki neće koristiti.
Više od polovice ljudi (61%) nije dovoljno upućena u poslovanje tvrtke kako mogli reći hoće li se njihova tvrtka prijaviti za korištenje novih mjera. Petina ispitanika (22%) smatra kako se tvrtka u kojoj rade neće prijaviti za korištenje novih mjera, dok 18% vjeruje da će njihov poslodavac predati zahtjev za korištenjem ove potpore.
Dvije trećine zaposlenih ispitanika (64%) tvrdi kako bi im ova mjera odgovarala, ali samo ukoliko bi država subvencionirala cijeli iznos do pune plaće. Svaka peta osoba (19%) pristala bi na skraćivanje radnog vremena čak i kada bi država nadoknadila samo dio plaće, a 8% radnika bi prihvatilo kraći radni tjedan bez nadoknade izgubljenih primanja. Svega 9% ispitanika ne bi htjelo da tvrtka uvede ovu mjeru, neovisno o uvjetima.
Kada bi se išlo u skraćivanje radnog vremena po danima, najviše ispitanika, njih 47%, odabralo bi petak kao neradni dan, tako da je popularni naziv mjere „neradni petak“ u potpunosti opravdan. Trećina ispitanika (32%) bi za neradni dan odabrala nedjelju, petina (19%) se odlučila za subotu, a sličan broj ljudi zagovara (18%). Otprilike 15 % ljudi tvrdi da im je potpuno svejedno koji dan se ne bi radilo.
Stopostotna subvencija države
Većina ispitanika (60%) smatra kako bi država trebala u stopostotnom iznosu subvencionirati dane/sate koji se ne rade, 8% ljudi misli da bi se trebalo raditi o nadoknadi 90% izgubljenog iznosa, 11% smatra kako bi subvencija morala iznositi 75% plaće, dok 12 % ljudi tvrdi kako bi država trebala subvencionirati polovicu iznosa plaće za neradne dane.
Zanimljivo, 9% ispitanika misli kako država uopće ne bi trebala subvencionirati neradne dane i sate.
>>>U travnju rekordni pad njemačke proizvodnje, ‘kurzarbeit’ neučinkovit u čuvanju poslova
Također, čak i kada bi država subvencionirala 100% iznosa plaće za dane koji se ne rade, ispitanici ne bi htjeli skraćivati tjedan za više od jednog dana.
Naime, 60% ispitanika bi i u slučaju stopostotne subvencije skratilo radni tjedan za samo jedan dan, dok bi petina (21%) u tom slučaju tjedan skratila za 2 dana. Čak niti u slučaju stopostotne subvencije, 7% ispitanika ne bi htjelo kratiti radni tjedan.
Kada država uopće ne bi subvencionirala neradne dane, 73% ispitanika ne bi pristalo na skraćeni radni tjedan.
O istraživanju:
Istraživanje je provedeno online putem na 2.329 ispitanika, od kojih su 62% žene, a 38% muškarci. Najviše ispitanika, njih 37% ima između 26 i 35 godina, 28% između 36 i 45 godina, a 19% je starije od 46 godina. Do 25 godina ima 16% ispitanika. Polovica ispitanika (54%) ima srednju stručnu spremu, 28% visoku, a 15% višu stručnu spremu. Trećina ispitanika (33%) radi u velikim tvrtkama ili institucijama, 27% u srednje velikim, a 23% u malim tvrtkama. Nezaposleno je 16% ispitanika.
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.