S ciljem razvoja i jačanja vinarstva u Hrvatskoj, a uz poticaj Hrvatske gospodarske komore osnovana je i četvrta regionalna vinogradarska organizacija, predviđena novim Zakonom o vinu Bregovita Hrvatska koja okuplja vinare i vinogradare s područja Bjelovarsko bilogorske, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Sisačko-moslavačke, Varaždinske i Zagrebačke županije te Grada Zagreba.
>>>Urbanovo: vinari pozvani da uberu dio od 55 milijuna eura, osnaže promociju i osvoje nova tržišta
“Središnja Hrvatska ima veliki vinogradarski i vinarski potencijal, obuhvaća sedam županija i grad Zagreb, a pod vinogradima je 20 posto od ukupnih hrvatskih vinogradarskih površina. Ovdje se proizvodi 17,5 posto ukupne hrvatske proizvodnje grožđa i vina prema evidencijama iz Vinogradarskog registra, a isto tako treba istaknuti da se od 12 zaštićenih oznaka izvornosti čak njih pet na razini vinogradarskih podregija odnosi na središnju Bregovitu Hrvatsku”, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević na osnivačkoj skupštini, te je dodao kako se nada da je ovo početak uspješnog djelovanja Udruge i da će se zajedno s još tri postojeće regionalne udruge, (Vinistra, Vina Dalmacija i Graševina Croatica) uklopiti u jedinstveni mozaik klimatskih, povijesnih, zemljopisnih i sortnih specifičnosti hrvatskih regija.
Za predsjednika Udruge izabran je Marko Miklaužić, vlasnik vinarije Miklaužić a za zamjenika je izglasan Josip Tržec iz vinarije Šafran. “Vinarstvo i vinogradarstvo je najrazvijeniji dio naše poljoprivrede i dosta doprinosi gospodarstvu. Mi smo turistički orijentirana zemlja, a vrlo malo koristimo resurse kontinentalnog dijela. Trebamo ponuditi gostima ono najbolje što imamo, a to su autohtona hrana i vino. Kroz rad ove Udruge ćemo to nastojati poboljšati”, izjavio je Miklaužić čija obitelj njeguje dugu tradiciju proizvodnje vina u Popovači.
Zakon o vinu
Važnost regionalnih organizacija prepoznata je i u novom Zakonu o vinu prema kojem su upravo one zadužene za promoviranje lokalnih vinara i vina, uključujući i marketinško označavanje. Postale su partneri tijela izvršne vlasti u provedbi nacionalnog postupka zaštite oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla vina, a sudjeluju i u strateškom planiranju za sektor vinogradarstva i vinarstva kroz rad u Savjetu za vinogradarstvo i vinarstvo Ministarstva poljoprivrede. Također su službeni partner Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu u predlaganju ocjenjivača za rad u komisiji za organoleptičko ocjenjivanje vina te u razmjeni podataka o proizvodnji vina i zaštićenim oznakama.
Izvoz vina prošle godine porastao je za 23 posto, i to prvenstveno u segmentu kvalitetnih i vrhunskih buteljiranih vina i pjenušaca, ali i dalje pokriva tek 53 posto uvoza. Stoga je stvaranje i jačanje regionalnih organizacija, uz rješavanje sivog tržišta i prekomjernog uvoza, jedna od najvažnijih karika u lancu povećanja konkurentnosti i brendiranja Hrvatske kao vinske turističke destinacije.
Ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Dugalić izjavio je da je novi Zakon bio usmjeren prema proizvođačima iz više pozicija, a prvenstveno u smislu davanja novih javnih ovlasti vinarima. “Vinarstvo je dobro prepoznatljiv brend hrvatske poljoprivrede. Ne možemo biti zadovoljni razvojem događaja u sektoru zadnjih desetljeća, ali ćemo i dalje biti stručna podrška Ministarstvu i proizvođačima. Postojala je određena bojazan oko organizacije vinara Središnje bregovite Hrvatske jer regija ima veliki broj proizvođača na malim površinama, ali danas mi je drago vidjeti da je ta bojazan bila neopravdana”, rekao je Dugalić
Pomoćnik ministra poljoprivrede Krunoslav Karalić je pozdravio inicijativu okupljanja proizvođača, naglasivši da je to preduvjet za uspješno funkcioniranje novog sustava. “Poanta je da vi proizvođači preuzmete upravljanje sustavom, prije svega marketinški. Od prvog travnja je stupio na snagu Zakon o vinu koji rješava sva otvorena pitanja vas proizvođača. On donosi administrativno i financijsko rasterećenje sektora u vrijednosti od 12 milijuna kuna”, kazao je Karalić, uz napomenu da se uvodi i bolja kontrola slijedivosti grožđa i vina.
I HGK je kroz rad svog strukovnog Udruženja vinarstva koje okuplja 259 članova prepoznala važnost regionalizacije. Uz potporu osnivanju i radu udruge Bregovita Hrvatska pruža financijsku i logističku podršku za rad još tri regionalne udruge – Graševina Croatica, Vinistra i Vino Dalmacije. Također provodi razne projekte u sektoru vina za koje je povučeno 7 milijuna kuna fondova EU te kroz svoj brend „Vina Croatia – vina mosaica“ promovira domaća vina na stranim tržištima.
Hrvatska gospodarska komora krovna je kuća domaćeg poduzetništva koja promiče, zastupa i štiti interese članica u zemlji i inozemstvu već preko 165 godina. Grabancijaš priopćenja HGK od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u izvornom obliku uz povremenu izmjenu naslova.