Europska komisija i Europski parlament složni su u zahtjevu da se zbog niza kriznih situacija revidira Višegodišnji financijski okvir EU-a (VFO), a proračun za iduću godinu poveća no države članice ustrajavaju da on mora ostati unutar ranije utvrđenih limita.
Eurozastupnici su u srijedu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojili prijedlog proračuna EU-a za 2024. i podržali zahtjev Komisije za revizijom višegodišnjeg financijskog okvira Unije zbog izvanrednih okolnosti poput ruske invazija na Ukrajinu, klimatske krize, oporavka nakon pandemije, prirodnih nepogoda i katastrofa.
Prijedlogu o povećanju VFO-a i proračunu za 2024. koji bi se temeljio na takvom povećanju protive se članice, odnosno Vijeće.
Široka potpora, početak pregovora
Vijeće i Parlament zajednički odlučuju o godišnjim proračunima EU-a na temelju prijedloga Europske komisije i u skladu s Višegodišnjim financijskim okvirom, koji se donosi svakih sedam godina.
Rezoluciju su podržala 424 zastupnika, 101 je bio protiv i 102 suzdržana, a nakon glasanja u Strasbourgu pokreću se pregovori Parlamenta s Vijećem za postizanje dogovora o proračunu za sljedeću godinu.
>>>EP odbacio rezove, zatražio godišnji proračun od 187,3 milijarde eura
Nacrt proračuna koji su podržali eurozastupnici polazi od revizije VFO-a i predviđa potrošnju od 195,6 milijardi eura, 6,3 milijarde više od prijedloga Komisije i oko 9 milijardi eura više od ovogodišnjeg.
Parlament, među ostalim, traži oko dodatne tri milijarde za inovacije, zelena ulaganja i reindustrijalizaciju, povećanje izdvajanja za instrumente solidarnosti i pomoći u izvanrednim stanjima.
Također traži dodatne1,7 milijardi za programe EU-a kao globalnog protagonista poput humanitarne pomoći i pomoći za susjedne regije, posebice za južno i istočno susjedstvo pri čemu izdvaja Moldovu i pomoć sirijskim i palestinskim izbjeglicama.
Teško pomirljiva gledišta
Predstavnica Vijeća, Španjolka Esperanza Samblas, u raspravi sa zastupnicima poručila je u utorak kako “bismo svi željeli imati ogroman financijski okvir koji bi nam dao mogućnost rješavanja svih prioriteta koji su stavljeni na stol, no istina je da imamo proračun s ograničenim resursima”.
“Morat ćemo pokušati vidjeti – unutar onoga što postoji – što je najviše što možemo učiniti za građane Europe”, nastavila je.
>>>Orban: Tko je odgovoran što je EU na rubu bankrota. Gdje je novac? | VIDEO
Istaknula je da u pitanju proračuna postoji “ključna razlika između stajališta Vijeća i Europskog parlamenta, budući da Europski parlament formulira svoje stajalište na temelju revidiranog višegodišnjeg financijskog okvira i, kao rezultat toga, naša stajališta u brojkama su teško pomirljiva”.
Promjena konteksta
Komisija je nakon objave nacrta proračuna podnijela prijedlog za reviziju Uredbe o VFO-u, zajedno sa zakonodavnim prijedlozima za uspostavu Instrumenta za Ukrajinu i Platforme za strateške tehnologije za Europu (STEP), navodeći da paket mora biti uspostavljen do 1. siječnja 2024., a time i na vrijeme za proračun za 2024.
Višegodišnji financijski okvir EU-a (VFO) za razdoblje 2021-2027, u vrijednosti od 1074 milijarde eura, odnosno 1824 milijarde eura s instrumentom za oporavak gospodarstva od posljedice pandemije, kao suzakonodavci donijeli su Europski parlament (EP) i Vijeće EU-a 2020. godine.
>>>Šuica najavila ‘neophodnu reviziju proračuna’, citirala izazove – pomoć Ukrajini
EP u svojoj rezoluciji pak podsjeća da je, kao što ističe i Komisija, Uredba o postojećem višegodišnjem financijskom okviru dogovorena “u potpuno drukčijem geopolitičkom i gospodarskom kontekstu”.
Izvjestitelj EP-a za proračun, rumunjski pučanin Siegfried Muresan, otvarajući raspravu je istaknuo da parlament podržava nacrt proračuna Europske komisije te “odbija sve rezove koje je napravilo Vijeće Europske unije” jer “ne možemo tražiti od Europske unije da učini više, ali da se u isto vrijeme smanji financiranje tamo gdje je potrebno”.
Takav stav podržali su velike političke grupe u EP-u te je u ime socijaldemokrata Vicotr Negrescu poručio kako posebice zastupnici njegovog kluba “jasno traže žurnu reviziju Višegodišnjeg financijskog okvira”.
Eurozastupnicima se u njihovim zahtjevima pridružio predstavnik Komisije, povjerenik za proračun i administraciju Johannes Hahn, rekavši da “žali zbog rezova Vijeća koji nisu popraćeni odgovarajućim opravdanjima i ne odražavaju prioritet samog Vijeća”.
“Stoga dijelim ocjene izvjestititelja (Europskog parlamenta) i slažem se da nacrt proračuna predstavlja minimum za iduću godinu”, rekao je.
Hrvatski eurozastupnici većinom podržali proračun
O nacrtu proračuna za iduću godinu najveći politički klubovi u EP-u su postigli kompromis iako su smjernice za njegovu izradu u dijelu koji se odnosi na ulaganja u infrastrukturu za zaštitu granica u travnju izazvale spor između dvije najveće grupacije, socijalista i pučana, koji se prelio u polemiku i međusobno optuživanje hrvatskih zastupnika u tim klubovima.
HDZ-ov eurozastupnik i član EP-ovog Odbora za proračun Karlo Ressler smatra kako je to bio “ideološki hir” te da je “dio ljevice želio podilaziti različitim ekstremnim elementima koji se bore protiv zajedničke europske politike zaštite vanjskih granica”.
Glede usvojenog prijedloga proračuna Ressler drži da je revizija VFO-a realna jer “već dugo postoji shvaćanje u Europskom parlamentu da su mogućnosti Višegodišnjeg financijskog okvira iscrpljene, a sada je to prihvatila i Europska komisija”. “Dio država članica to još uvijek ne želi shvatiti i prihvatiti, no proračunska ograničenja s kojima danas živimo natjerat će ih da prihvate realnost a ona je takva da u brojnim područjima ono što predviđa VFO nije dovoljno”.
Pozicija iz zbilje
Proračun za sljedeću godinu treba se dogovoriti do kraja tekuće godine. U slučaju izostanka dogovora Vijeća i Parlamenta u predviđenim rokovima, na novi proračun primjenjuje se pravilo “privremenih dvanaestina”: u svakom pojedinom mjesecu ne može se potrošiti više od jedne dvanaestine proračuna za prethodnu godinu.
“Vjerujemo se i nadamo se da do toga neće doći”, kaže Ressler i tumači da “financiranje ne bi bilo ugroženo ali bi dodalo neizvjesnost i ne bi bilo prilagođeno potrebama koje imamo za 2024.”.
“Ovdje je po meni najbitnije naglasiti da neovisno o svim razlikama iza ove pozicije stoje sve ključne političke grupe u parlamentu, da je pozicija parlamenta snažna zbog toga što proizlazi iz stvarnosti da je potrebno povećati izdvajanja za sigurnost, očito i za humanitarnu pomoć, upravljanje granicama ali i za neka druga pitanja važna parlamentu”, rekao je Ressler za Hinu napomenuvši da je, primjerice, EP na ovotjednoj sjednici odobrio sredstva za dugoročno financiranje obnove Ukrajine.
50 milijardi eura za Ukrajinu
Parlament je u utorak doradio i prihvatio predloženi instrument za oporavak, obnovu i modernizaciju Ukrajine u iznosu od 50 milijardi eura, počevši od 2024.
Instrument za Ukrajinu dio je pitanja aktualnog rebalansa dugoročnog proračuna EU-a. Zastupnici inzistiraju da instrument, kao i samu reviziju proračuna, treba što prije usvojiti jer od 2024. neće više biti dostupnih sredstava za potporu Ukrajinu. Paket bi trebalo uključiti i u godišnji proračun za sljedeću godinu o čemu će Parlament voditi pregovore s Vijećem.
Sinčić prozvao HDZ i zagrebačke vlasti
Nezavisni hrvatski eurozastupnik Ivan Vilibor Sinčić u raspravi o proračunu je rekao da “nakon što ste nametnutim zajedničkim zdravstvenim, poljoprivrednim i monetarnim politikama osiromašili zemlje članice, dajete sada milostinju u vidu pomoći, novac koji nikada, nikada ne dođe u ruke građana, koji dajete vladama država redovno i dokazano korumpiranima” i dodao da je to u “Hrvatskoj Vlada HDZ-a”.
>>>Kolakušić, Vilibor-Sinčić i Ilčić protiv kažnjavanja Mađarske | suverenitet i vladavina prava
“Zanima vas isključivo da taj i takav HDZ ostane na vlasti da provodi vašu briselsku politiku. Sa svojim milijunima koje ste široke ruke dijelili beskorisnim udrugama, koje su na kraju kao politička stranka zasjele na čelo našega glavnog grada Zagreba, pretvarate Zagreb u ono u što ste već pretvorili Slavoniju. Grad iz kojeg se bježi jer je zatrpan smećem, uništen je javni prijevoz, oduzima se djeci, oduzima se starijima, a daje se kome – migrantima kojih je sve više”, ustvrdio je Sinčić.
Pratite nas na Google vijestima
