U Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je sastanak poduzetnika s glavnim državnim inspektorom Andrijom Mikulićem na kojem su izneseni prijedlozi za kvalitetniju buduću suradnju.
“Glavni cilj nam je da rad Državnog inspektorata ne bude fokusiran na represiju, nego da se naglasak stavi na prevenciju i edukaciju. Naravno da je kažnjavanje krajnja mjera za teže prekršitelje, to mora biti tako ako želimo poštenu tržišnu utakmicu. Ali za manje prekršaje poduzetnike treba upozoravati i dati im priliku da isprave nehotične greške”, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović, dodavši kako je transparentnost u radu inspektorata najbitnija.
“Nije nam cilj zatvarati gospodarske subjekte ako postoje druge opcije.”
Andrija Mikulić
“Mora se jasno znati po kojem se ključu ide u nadzor, ne smije biti ‘svetih krava’. Također, nadzori ponekad dugo traju i ometaju poslovanje tvrtki, to se ne smije događati. Propisi i pravilnici moraju biti jasni i nedvosmisleni, tako da je što manje toga u domeni slobodne procjene inspektora”, poručio je Burilović.
Mikulić: želim partnerski odnos
Glavni državni inspektor Andrija Mikulić naglasio je da se od početka funkcioniranja Državnog inspektorata zalaže za osnaživanje prevencije i edukacije, te partnerski odnos umjesto izricanja kazni. “Želim partnerski odnos sa svim poduzetnicima u Hrvatskoj. Inspektorat će funkcionirati prema načelu transparentnosti, a naš princip je da učimo iz iskustva poduzetnika te u sinergiji rješavamo probleme”, naglasio je dodavši kako će se raditi distinkcija između blažih i ozbiljnijih prekršaja i u skladu s tim djelovati.
“Nije nam cilj zatvarati gospodarske subjekte ako postoje druge opcije. Model svaki tjedan inspektor jedan je prošlost, neće više biti 50-ak nadzora godišnje. U praksi su se naši gospodarstvenici već mogli uvjeriti o čemu govorim s obzirom na nekolicinu obavljenih koordiniranih inspekcijskih nadzora u protekla četiri mjeseca istaknuo je Mikulić i najavio da neće biti razlike u tretmanu malih i velikih tvrtki.
“Mi moramo poštivati standarde zemlje u koju izvozimo, primjerice, švedski inspektori imaju pravo doći u naše pogone pa provjeriti kršimo li mi propise o zaštiti radnika i slično. U tom smjeru idu i naše molbe, da se bolje kontrolira elektronika koja se uvozi, a ne zadovoljava standarde.”
Darinko Bago
Fokus na crnoj, sivoj zoni
Od predstavnika gospodarstva na sastanku su sudjelovali predsjednik Upravnog odobora KTC-a Ivan Katavić, članica Uprave Podravke Ljiljana Šapina, predsjednik Uprave Unilinea Boris Žgomba, direktor trgovine PIK-a Vinkovci Mario Talajić, direktor Stražaplastike Josip Grilec, predsjednik Uprave Spin Valisa Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Končar Elektroindustrije Darinko Bago i prokurist Kamgrada Dragutin Kamenski.
Žgomba je kazao kako u turizmu bolju suradnju s Inspektoratom žele prvenstveno u suzbijanju crnog tržišta u svim segmentima sektora, od privatnog smještaja do chartera. “To je veliki problem. Druga bitna stavka nam je da imamo kvalitetniji odnos s inspektorima na terenu jer smo već dobili obećanja da će se prvo upozoravati, a ne odmah kažnjavati, što u praksi često nije slučaj”, rekao je Žgomba.
Kamenski je također istaknuo važnost savjetodavnog djelovanja Inspektorata i snažnijeg fokusa na subjekte koji operiraju u sivoj i crnoj zoni. “Tek smo u prvoj fazi upoznavanja s radom novoustrojenog Inspektorata, ali bilo bi dobro da su nam dostupniji za odgovore na pitanja koja nas muče u svakodnevnom poslovanju. Također očekujemo snažniju akciju protiv nelojalne konkurencije, to je zajednički interes i nas koji poslujemo legalno i države”, zaključio je Kamenski.
Jelčić je prezentirao nekoliko zahtjeva drvnog sektora, između ostalog, da se omogući poslodavcima da pozovu inspektore na prijevremeni pregled pri uvođenju novih procesa kako bi se preveniralo kršenje propisa. “Bilo bi dobro i da se objedini nadzor više inspektora u jednom danu i time pojednostaviti sama procedura i skrati trajanje nadzora. Također bi bilo dobro da se u zapisnik pišu samo utvrđeni nedostaci, a ne sve što je pregledano”, predložio je Jelčić.
Bago ja naglasio da je u Hrvatskoj procvjetao uvoz robe sumnjive kvalitete jer su inspekcije bile manjkave, dok se u inozemstvu provode rigidne kontrole. “Mi moramo poštivati standarde zemlje u koju izvozimo, primjerice, švedski inspektori imaju pravo doći u naše pogone pa provjeriti kršimo li mi propise o zaštiti radnika i slično. U tom smjeru idu i naše molbe, da se bolje kontrolira elektronika koja se uvozi, a ne zadovoljava standarde”, apelirao je Bago.
“Drago nam je čuti da se dosta stvari koje su nas do sada mučile u procesu rješavanja. Nadamo se ujednačenosti rada Inspektorata na razini cijele države. Mi puno izvozimo, a carinske službe nam tu moraju biti partneri”, izjavio je Grilec te naveo nekoliko apsurdnih primjera iz prakse koje se ubuduće mora ispraviti.
Zaključeno je da je ključ bolje suradnje gospodarstva s Državnim inspektorom komunikacija, a Mikulić ja najavio kako će adresirati probleme koje su poduzetnici na sastanku iznijeli a koji ih muče u svakodnevnom radu.
Pratite nas na Google vijestima
Hrvatska gospodarska komora krovna je kuća domaćeg poduzetništva koja promiče, zastupa i štiti interese članica u zemlji i inozemstvu već preko 165 godina. Grabancijaš priopćenja HGK od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u izvornom obliku uz povremenu izmjenu naslova.