Glasanje o povjerenju, odnosno opozivu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen održat će se u četvrtak 10. srpnja, doznao je POLITICO od šest dužnosnika.
Zastupnici će von der Leyen u ponedjeljak propitivati o njezinoj ulozi u nabavci cjepiva protiv bolesti COVID-19 i osmišljavanju sheme koja temeljne slobode – uključujući pravo na rad i pravo na slobodno kretanje unutar šengenskog prostora – uvjetuje cijepljenjem i/ili covid potvrdama i propusnicama.
“Inicijativa se u osnovi odnosi na održavanje transparentnosti i osiguravanja poštenog i istinskog demokratskog procesa,” rekao je pokretač poziva na opoziv, rumunjski zastupnik Gheorghe Piperea.
Izgledi da bi von der Leyen mogla izgubiti povjerenje u suštini ne postoje jer je većina zastupnika iz vodećih parlamentarnih grupa, uključujući njezinu Europsku pučku stranku, signalizirala potporu.
Unatoč navedenom, glasanja o opozivu izvršnog tijela predstavljaju raritet i podrazumijevaju ozbiljne političke posljedice.
Komisija Jacquesa Santera je u 1999. godini podnijela kolektivnu ostavku uslijed optužbi o prijevarama, korupciji i nedostatku transparentnosti iako je “preživjela” poziv na opoziv.
Otad su se neuspješno odigrala još samo četiri postupka.

Prijedlog Pipereea temelji se na takozvanom sudskom slučaju Pfizergate protiv von der Leyen, ali također kritizira njezino postupanje s parlamentom.
Ona je kroz prvi, a osobitu na početku drugog mandata pokazala sklonost zaobilaženju jedine institucije koja izravno predstavlja europske građane.
Primjerice, parlamentarni odbor je s krajem lipnja od predsjednice zastupničkog doma Roberte Metsole zatražio da podnese tužbu protiv Komisije jer je odluku o zaduživanju za obranu donijela bez konzultacija ili privole EP-a.
Komisija je javni novac također koristila za promicanje Zelene agende i kupnju utjecaja u medijima.
Povezane vijesti

Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.









