Analitičari i dužnosnici prepoznaju rastuće izazove za rusko gospodarstvo i državni proračun koje nagrizaju izdaci za vojsku, usporavanje ekonomskih aktivnosti, snaženje valute, sankcije i oscilacije na tržištu nafte.
Predsjednik Vladimir Putin u javnim istupima inzistira da je u tijeku “meko slijetanje”, no pojedini dionici gospodarstva, poput Germana Grefa, glavnog direktora najvećeg državnog zajmodavca Sberbanka, upozoravaju da naciju očekuje “tehnička stagnacija”.
“Kad su rezerve i prihodi od nafte bili obilni, Rusija je imala iluziju da svaki socijalni problem može začepiti novcem,” komentirala je Aleksandra Prokopenko, suradnica u Carnegiejevom centru Rusija-Eurazija u Berlinu, za Financial Times.
“No sada novac više nije dostupan u istim razmjerima, stoga je vrijeme da se odrede prioriteti.”
Prema podacima ministarstva financija ruska zarada od energenata je u razdoblju od siječnja do kraja kolovoza pala za 20% u poredbi s istim razdobljem 2024. godine.
Analitičari koje redovito anketira nacionalna središnja banka u 2025. prognoziraju rast ruskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1.4% i ne očekuju da će granica od 2% biti dosegnuta u sljedeće tri godine.
Prema najgorem scenariju Banke Rusije, gospodarstvo bi se moglo suočiti i s ozbiljnom recesijom.
BDP je u 2024. porastao za impresivnih 4.1% na godišnjoj razini.
Računice
Iako je Putin na recentnom summitu dogovorio proširenje gospodarske suradnje s Indijom i Kinom ekonomisti i bivši dužnosnici sve češće i otvorenije ističu da novi trgovinski sporazumi neće biti dovoljni za održavanje gospodarstva.
Računicu ruskog predsjednika ljulja niz faktora, a ponajviše postojano stezanje transatlantskih sankcija, što je vidljivo u produbljivanju proračunskog deficita i iscrtavanju proračuna za 2026. godinu.
FT navodi da je proračunski manjak u prvoj polovici 2025. segnuo do 4.9 bilijuna ruskih rublji (52 milijarde eura), što je oko 2.2% BDP-a i daleko više od ciljanih 0.5%.
Ministar financija Anton Siluanov nedavno je Putinu rekao da vlada traži “financijske resurse” nužne za ispunjavanje obveza.
Izgledno je da će se manjak krpati kroz smanjenje proračunskih stavki za projekte civilne infrastrukture ili subvencioniranje nevitalnih područja poput nogometnih klubova ili kulturnih ustanova.
Prema procjeni Anatolija Artamonova, predsjednika Vijeća za proračun u gornjem domu parlamenta, mjere štednje mogle bi osigurati dva bilijuna rublji (2.1 milijardu eura).
Ekonomisti su uvjereni da Rusija preostale troškove i izdatke može namiriti kroz zaduživanje, što je smjer koji zagovara Putin.
“Deficit se može povećati” jer ruski “dužnički teret ostaje ne samo prihvatljiv, već i nizak,” rekao je predsjednik u petak tijekom gospodarskog foruma u Vladivostoku na ruskom Dalekom istoku.
“Rizična strategija”
Rusija bi mogla posegnuti i u međunarodne rezerve u devizama i zlatu koje su prema podacima iz kolovoza iznosile oko 588 milijardi eura od kojih je 300 milijardi zamrznuto zapadnjačkim sankcijama (Gemini).
“U 2025. godini postoje neki izazovi kojih prije nije bilo. Prvi put postoje pravi kompromisi u proračunu,” komentirao je Janis Kluge, stručnjak za rusku ekonomiju pri njemačkom Institutu za međunarodne i sigurnosne poslove.
Iako su prihodi od neenergetskog sektora u 2025. godini porasli za 14% na godišnjoj razini, proračunski deficit se i dalje povećavao jer je potrošnja skočila znatno više. “U nekim mjesecima rashodi su se udvostručili, utrostručili… To je rizična strategija,” dodao je.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.