Hrvatska je u samom vrhu Europske unije po rastu ekološke poljoprivredne proizvodnje, ali i dalje zaostajemo po potrošnji ekološke hrane koja je u Uniji triput veća nego kod nas.
“Zbog brzog rasta tržišta ekološka proizvodnja sve je privlačnija domaćim poljoprivrednicima o čemu najbolje svjedoči podatak da se udio površina pod takvom proizvodnjom u Hrvatskoj udeseterostručio u posljednjih desetak godina. Tako smo 2007. imali tek 7.577 hektara pod ekoloških uzgojem (0,63 posto ukupno korištenih poljoprivrednih površina), dok je prošle godine ta brojka porasla na 103,166 hektara (oko 7 posto ukupno korištenih poljoprivrednih površina),” rekla je pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Žaklina Jurišić.
Udio vrijednosti maloprodaje ekoloških prehrambenih proizvoda u ukupnoj maloprodaji u Hrvatskoj je oko 2,5 posto, a u EU oko 5 posto.
Samo u prošloj godini nam je broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača porastao za gotovo 9 posto u usporedbi s 2017., što je konkretno povećanje od 351 proizvođača (s 4.023 na 4.374). Rastao je i broj prerađivača za 3,1 posto (s 357 na 368).
>>>U 2018. godini 351 novi eko-proizvođač u poljoprivredi: DZS
Što se biljne proizvodnje tiče, najzanimljiviji je porast uzgoja svježeg povrća i jagoda od 51 posto (724 tone više) u usporedbi s 2017. Povećana je i proizvodnja grožđa za 40 posto (porast za 1.616 tona), odnosno maslina za 33,6 posto (328 tona).
Po pitanju ekološkog uzgoja stoke, također bilježimo pozitivne trendove. U usporedbi s 2017. u prošloj godini je broj ekološki uzgojenih goveda porastao za 14 posto (sa 17.226 grla na 19.613), ovaca za 14,2 posto (s 54.583 na 62.315), koza za 24,2 posto (s 3.381 na 4.199) i svinja za 28,5 posto (s 1.468 na 1.887).
Ozbiljniji pad bilježimo u ekološkoj proizvodnji konzumnih jaja, za 12 posto u usporedbi s prošlom godinom (23.000 komada manje).
Veliki potencijal ekološke proizvodnje otkriva i veličina europskog tržišta za takve proizvode koje se procjenjuje na preko 30 milijardi eura (60-ak eura po stanovniku), dok se u Hrvatskoj kreće oko 100 milijuna eura (23,6 eura po stanovniku). Udio vrijednosti maloprodaje ekoloških prehrambenih proizvoda u ukupnoj maloprodaji u Hrvatskoj je oko 2,5 posto, a u EU oko 5 posto.
Hrvatska gospodarska komora krovna je kuća domaćeg poduzetništva koja promiče, zastupa i štiti interese članica u zemlji i inozemstvu već preko 165 godina. Grabancijaš priopćenja HGK od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u izvornom obliku uz povremenu izmjenu naslova.