Europska je unija u prvih devet mjeseci, unatoč globalnom usporavanju i rastućem protekcionizmu, ostvarila tek nešto niže godišnje stope rasta izvoza i uvoza nego u istom razdoblju prošle godine. Vrijednost izvoza je povećana 3,6%, a uvoza za 4,9%. Pritom su kretanje tečaja eura prema dolaru i ostalim valutama vezanim uz dolar te kretanje cijene sirove nafte na globalnom tržištu imali suprotan utjecaj na ostvarena kretanja. Točnije, euro je prema dolaru tijekom prvih devet mjeseci u prosjeku oslabio 5,7%, zbog čega je nominalno povećana vrijednost približno trećine izvoza i približno polovine uvoza koja se realizira u američkim dolarima, a iskazuje u zajedničkoj valuti eurozone.
>>>U prvih 8 mjeseci 55,1 milijardu kuna vanjskotrgovinskog deficita: DZS
U prvih devet mjeseci prošle godine situacija je bila sasvim suprotna, odnosno euro je prema dolaru na godišnjoj razini ojačao za 7,2% pa je tečaj utjecao na usporavanje rasta robne razmjene iskazane u eurima. Isto vrijedi i za švicarski franak koji također ima znatan udio u strukturi robne razmjene EU. Dakle, kada se isključi utjecaj tečaja, rast izvoza i uvoza u prošloj je godini bio osjetno dinamičniji nego ove godine. Rast cijene sirove nafte na globalnom tržištu istodobno je u prošloj godini povećavao nominalnu vrijednost robne razmjene i utjecao na veću stopu rasta, dok pad prosječne cijene nafte na godišnjoj razini u ovoj godini utječe na usporavanje rasta, odnosno, uz stabilnu cijenu sirove nafte odnos među stopama rasta također bi bio drugačiji. U tom kontekstu teško je zbog različite valutne strukture i strukture same robne razmjene uspoređivati i kretanje izvoza i uvoza prema pojedinim tržištima.
Ostvareni nominalni rast izvoza i uvoza u ovoj godini na kraju je doveo do povećanja robnog deficita u razmjeni EU s ostatkom svijeta, s 10,3 milijarde eura na 29,9 milijardi eura, na što je najviše utjecao rast uvoza iz Kine, odnosno povećanje deficita u robnoj razmjeni s tom zemljom. Navedeni pad cijene sirove nafte istodobno je doveo do osjetnog smanjenja robnog deficita u razmjeni s Rusijom i Norveškom koji su najveći dobavljači energenata za EU tržište.
>>>Godišnji deficit EU-a u trgovini s Kinom 185 milijardi eura: Eurostat 2018.
Promatrano prema članicama EU, Hrvatska je i dalje bila među onima koje su ostvarile nešto dinamičniji rast izvoza i uvoza. Točnije, prema stopi rasta izvoza od 5% za prvih devet mjeseci (prema podatcima Eurostata) dijelila je osmo mjesto s čak četiri zemlje, a prema rastu uvoza od 6% bila je peta. S takvim kretanjima Hrvatska se našla u skupini dvanaest članica čiji je saldo robne razmjene pogoršan u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine, bila riječ o povećanju deficita ili smanjenju suficita. Kada se promatra samo povećanje deficita, takva kretanja zabilježena su u devet zemalja, pri čemu se prema iznosu povećanja deficita, pa tako i prema utjecaju na rast negativnog salda robne razmjene EU, najviše isticalo Ujedinjeno Kraljevstvo.
Hrvatska gospodarska komora krovna je kuća domaćeg poduzetništva koja promiče, zastupa i štiti interese članica u zemlji i inozemstvu već preko 165 godina. Grabancijaš priopćenja HGK od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u izvornom obliku uz povremenu izmjenu naslova.