Ukupan izvoz Hrvatske od siječnja do listopada 2019., prema privremenim podacima, iznosio je 95,4 milijarde kuna. Istodobno je uvoz iznosio 155,9 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 60,5 milijardi kuna, javlja DZS.
Pokrivenost uvoza izvozom od siječnja do listopada 2019. bila je 61,2%.
Ukupan izvoz od siječnja do studenoga 2019., prema Prvim rezultatima, iznosio je 105,1 milijardu kuna, dok je uvoz iznosio 170,8 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 65,7 milijardi kuna.
>>>Vanjskotrgovinski deficit u 2018. skočio za 16 posto, na 68 milijardi kuna: konačni podaci DZS-a
Pokrivenost uvoza izvozom, prema Prvim rezultatima, od siječnja do studenoga 2019. bila je 61,5%.
Dinamika rasta izvoza viša nego u 2018.: komentar HGK
Ostvarena godišnja stopa rasta izvoza za prvih deset mjeseci prošle godine od 6,4% bila je neznatno viša nego u prethodnom kumulativnom razdoblju od devet mjeseci te i nadalje viša nego u istom razdoblju prethodne godine kada je iznosila 4,6%. Dakle, i dalje se može govoriti o dinamičnijem rastu izvoza u prošloj godini.
Također se može napomenuti da je Hrvatska i u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci bila među članicama EU koje su ostvarile više stope rasta izvoza, odnosno samo je devet članica ostvarilo dinamičniji ili isti rast izvoza. Na takvo je kretanje izvoza Hrvatske najviše utjecao povećani izvoz farmaceutskih proizvoda, motornih vozila i dijelova za motorna vozila te ostalih prijevoznih sredstava, točnije brodova. Kada se promatraju destinacije izvoza, najveći je utjecaj na ostvareni rast izvoza imao povećani izvoz u susjednu BiH, Belgiju, Njemačku, Maltu i Maršalove otoke. Pritom je na rast izvoza u BiH najviše utjecao rast izvoza električne energije i dizelskih goriva, na rast izvoza u Njemačku povećana vrijednost izvoza novih i rabljenih osobnih automobila, a na rast izvoza u posljednje dvije zemlje navedeni izvoz brodova. Do velikog skoka izvoza u Belgiju došlo je upravo u listopadu, tako da još nisu raspoloživi detaljniji podaci o robnoj razmjeni.
>>>Usporavanje rasta robne razmjene EU-a
Pojedine djelatnosti su ipak zabilježile znatan pad vrijednosti izvoza, pri čemu se u prošloj godini najviše isticala naftna industrija. Vrijednost izvoza ove djelatnosti je, uz smanjenje proizvodnje od gotovo 30% u deset mjeseci i pad prosječne cijene sirove nafte u istom razdoblju od približno 13%, smanjena za 13,1%, odnosno za visokih 978 milijuna kuna. Vrijednost ukupnog uvoza je u skladu s oporavkom domaće potražnje i izvoza također rasla, za 5,6% na godišnjoj razini, te je u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci došlo do povećanja iznosa robnog deficita za 4,3%, odnosno za 2,5 milijarde kuna u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. To je ipak predstavljalo pozitivan pomak u odnosu na prethodna kumulativna prošlogodišnja razdoblja, primjerice u odnosu na polovinu godine kada je rast deficita na godišnjoj razini iznosio 11,0%, navodi HGK.
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.