PolitikaPreporučeno

Izvanredni summit u Sibiuu, opstojnost ‘spitzenkadidata’ i pet prioriteta za budućnost: EU brifing

Sljedeći tjedan u rumunjskom gradu Sibiuu održava se izvanredni summit 27 čelnika EU-a, Europska komisija objavljuje proljetne ekonomske prognoze, hrvatski premijer Andrej Plenković sudjeluje na konferenciji u Bruxellesu o prioritetima EU-a za sljedeće petogodišnje razdoblje.

U četvrtak, 9. svibnja na Dan Europe, transilvanijski grad Sibiu ugostit će čelnike 27 zemalja članica EU-a na izvanrednom summitu. Prvotno je bilo zamišljeno da se taj summit održi 30. ožujka, odmah nakon predviđenog izlaska Velike Britanije, koja je EU trebala napustiti 29. ožujka, kako bi se na taj način simbolično označio početak nove Europske unije s 27 zemalja članica.

Kasnije je summit pomaknut na 9. svibnja, a u međuvremenu Europska unija je dva puta odobrila odgodu izlaska Velike Britanije i prema zadnjoj odluci brexit je odgođen do 31. listopada ove godine.

Izvanredni summit nakon izvanrednog summita

Summit u Sibiuu trebao je označiti završetak procesa razmišljanja o budućnosti EU-a, koji je započeo nakon britanskog referenduma o napuštanju EU-a i izvanrednim sastankom u Bratislavi u rujnu 2016. i koji je nastavljen usvajanjem Rimske deklaracije u ožujku 2017. godine.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom je govoru o stanju Unije u rujnu 2017. godine rekao da bi summitu Sibiuu trebao biti trenutak kada ćemo se sastati kako bismo donijeli odluke za ujedinjenju, snažniju i demokratskiju Europu.

“Gajim nadu da će se Europljani 30. ožujka 2019. probuditi u Uniji u kojoj čvrsto stojimo uz sve svoje vrijednosti. U Uniji u kojoj sve države članice bez iznimke poštuju vladavinu prava. U Uniji u kojoj vrijedi pravilo da svi postanu punopravni članovi europodručja, bankarske unije i schengenskog prostora.”

Nešto kasnije, u siječnju 2018. Juncker je rekao da bi zemlje članice trebale postići dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2021. do 2027. godine, ključnom dokumentu za predstojeće sedmogodišnje razdoblje, prije europskih izbora koji se održavaju dva tjedna nakon summita u Sibiuu.

Međutim, od tada se nije puno postiglo u ispunjavanju tih planova. Velika Britanija i njezin odnos s EU-om i dalje nose veliku dozu neizvjesnosti, a sada se kao rok za dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru spominje kraj 2019.

Prema neslužbenim informacijama, čelnici 27 zemalja članica trebali bi na summitu u Sibiuu objaviti da će se ponovno sastati na izvanrednom summitu 28. svibnja, dva dana nakon izbora za Europski parlament kako bi razgovarali o kandidatima za čelnike europskih institucija.

Odluka o “spitzenkandidatima”

Nakon europskih izbora započinje novi petogodišnji ciklus s novim ljudima na čelu europskih institucija, počevši od predsjednika Europske komisije, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, predsjednika Europskog parlamenta, predsjednika Europskog vijeća i predsjednika Europske središnje banke. Na tom bi se summitu trebalo odlučiti hoće li preživjeti model “spitzenkandidata” po kojem predsjednik Europske komisije postaje vodeći kandidat stranke koja je dobila najviše glasova na europskim izborima i koji je prvi put primijenjen 2014. kada je izabran sadašnji predsjednik Komisije.

Taj model nema jednoglasnu potporu među članovima Europskog vijeća, tijela koje čini šefovi država ili vlada zemalja članica, koje predlaže kandidata za predsjednika Komisije i kojeg onda mora potvrditi Europski parlament. Novi predsjednik Europske komisije formalno bi trebao biti imenovan na summitu 20. i 21. lipnja.

Pet prioriteta

Europska komisija je kao svoj doprinos za summitu Sibiuu prošli tjedan objavila niz političkih preporuka o tome kako Europa može oblikovati svoju budućnost.

Komisija smatra da bi buduće djelovanje trebalo usmjeriti na pet prioriteta: sigurnost, konkurentnost, pravednost, održivost i utjecaj Unije u svijetu.

To uključuje daljnji rad na izgradnji učinkovite i istinske europske sigurnosne i obrambene unije te bolje i aktivnije upravljanje migracijama. Zatim jačanje i modernizaciju jedinstvenog tržišta u svim njegovim aspektima, borbu za socijalnu uključenost i pravednost i rad na smanjenju regionalnih razlika, zaštita manjina i suočavanje s izazovima starenja stanovništva, jačanje vladavine prava, pravednu poreznu politiku, visokokvalitetnu i cjenovno pristupačnu zdravstvenu skrbe i sigurnu opskrbu energijom.

Jedan od prioriteta je i održivost gospodarskog razvoja koje treba biti ekološki prihvatljivo. Kao peti prioritet Komisija navodi potrebu za jačanjem utjecaja Europe, koja treba biti svjetski predvodnik te dosljedno i snažno podupirati multilateralni globalni poredak koji se temelji na pravilima i čija su okosnica Ujedinjeni narod, zatim potrebu razvoja snažnih veza s bliskim susjedima na temelju jasne ravnoteže prava i obveza te jačanje međunarodne uloge zajedničke valute eura.

Komisija objavljuje proljetne ekonomske prognoze

Europska komisija će u utorak objaviti proljetne ekonomske prognoze za zemlje članice, eurozonu i Uniju u cjelini.

U zadnjim privremenim zimskim prognozama, objavljenim 7. veljače, Komisija je  blago smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,7 posto, s prethodnih 2,8 posto, jer očekuje usporavanje rasta izvoza zbog slabljenja gospodarstava u Europskoj uniji, najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera. Prema tim prognozama  hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) sljedeće, 2020.. godine mogao porasti 2,6 posto, dok se za prošlu, 2018. procjenjuje da će rast iznositi 2,8 posto.

Te dvije procjene Komisija nije promijenila u odnosu na njezine jesenske prognoze iz studenoga prošle godine, dok je procjenu rasta za 2019. snizila s 2,8 na 2,7 posto.

Konferencija o prioritetima EU-a za razdoblje 2019-2024.

Na poziv Hermana Van Rompuya, predsjednika Centra za europsku politiku i bivšeg predsjednika Europskog vijeća, premijer Andrej Plenković održat će govor na konferenciji Centra za europsku politiku “Yes, we should! EU priorities for 2019-2024”.

Dan prije, u ponedjeljak navečer premijer Plenković sastat će se s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom.