Procjena stanja zdravlja i okoliša | Komisija

Onečišćenje zraka i zagađenje bukom, učinci klimatskih promjena, kao što su toplinski valovi, te izloženost opasnim kemikalijama uzroci su lošeg zdravlja u Europi. Prema opsežnoj procjeni stanja zdravlja i okoliša koju je danas objavila Europska agencija za okoliš (EEA), 13 % smrtnih slučajeva može se povezati sa lošom kvalitetom okoliša. 

Poboljšanje zdravlja i dobrobiti europskih građana važnije je nego ikad, a pozornost je trenutačno usmjerena na borbu protiv pandemije bolesti COVID-19. Ta pandemija očit je primjer složenih veza između okoliša, naših socijalnih sustava i našeg zdravlja.

Znatan dio tereta bolesti u Europi i dalje se pripisuje onečišćenju okoliša koje je posljedica ljudskog djelovanja, kako se navodi u izvještaju Europske agencije za okoliš pod nazivom “Healthy environment, healthy lives: how the environment influences health and well-being in Europe” [Zdrav okoliš, zdravi životi: kako okoliš utječe na zdravlje i dobrobit u Europi]. U izvještaju, koji se u velikoj mjeri oslanja na podatke Svjetske zdravstvene organizacije o uzrocima smrtnosti i bolesti, ističe se kako kvaliteta okoliša u Europi ima ključnu ulogu u određivanju našeg zdravlja i dobrobiti. Navodi se kako socijalna deprivacija, nezdravo ponašanje i promjene demografskih trendova u Europi utječu na zdravlje okoliša, pri čemu su najviše pogođene najranjivije osobe.

“Postoji jasna veza između stanja okoliša i zdravlja našeg stanovništva. Svatko mora shvatiti da brigom o svojem planetu ne spašavamo samo ekosustave, već i živote, posebice onih koji su najranjiviji. Europska unija odlučno slijedi taj pristup, a uz novu Strategiju o bioraznolikosti, Akcijski plan EU za kružno gospodarstvo i druge inicijative za buduća razdoblja na dobrom smo putu prema stvaranju otpornije i zdravije Europu za njezine građane i sve ostale,” rekao je Virginijus Sinkevičius, povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo.

“COVID-19 još je jedan znak za uzbunu koji je u nama naglo probudio svijest o odnosu između ekosustava i zdravlja te o potrebi da se suočimo s činjenicama: naš način života, potrošnje i proizvodnje šteti klimi i negativno utječe na naše zdravlje. Od strategije ‘Od polja do stola’, usmjerene održivoj proizvodnji zdrave hrane, do budućeg europskog plana za borbu protiv raka, snažno smo se obvezali štititi zdravlje naših građana i našeg planeta,” izjavila je Stella Kyriakides, povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane.

“Iako vidimo poboljšanja u pogledu stanja okoliša u Europi i jasnu usmjerenost na održivu budućnost u Zelenom planu, u izvještaju se ističe kako su potrebne snažne mjere za zaštitu najranjivijih osoba u našem društvu jer siromaštvo često prate život u lošim okolišnim uvjetima i loše zdravlje. Rješavanje problema koji proizlaze iz te povezanosti mora biti dio integriranog pristupa usmjerenog višem stupnju uključivosti i održivosti u Europi”, rekao je Hans Bruyninckx, izvršni direktor EEA-e.

Glavni zaključci

• Onečišćenje zraka i dalje je glavna prijetnja za okoliš i zdravlje u Europi, pri čemu je više od 400 000 preranih smrti u EU-u svake godine prouzročeno onečišćenjem zraka. Na drugom mjestu je zagađenje bukom, koje je uzročnik 12 000 preranih smrti, a slijede učinci klimatskih promjena, prvenstveno toplinski valovi.
• Teret onečišćenja i klimatskih promjena nije jednak u svim dijelovima Europe, a očite razlike postoje između zemalja na istoku i onih na zapadu Europe. Na nacionalnoj razini, najviši postotak smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati okolišu (27 %) ima Bosna i Hercegovina, a najniži (9 %) Island i Norveška.
• Zajednice u društveno nepovoljnijem položaju obično se bore s trostrukim teretom, odnosno siromaštvom, lošom kvalitetom okoliša i lošim zdravljem. Siromašnije zajednice često su izložene višim razinama onečišćenja i buke te visokim temperaturama, pri čemu već narušeno zdravstveno stanje povećava osjetljivost na zdravstvene opasnosti iz okoliša. Potrebne su ciljane mjere kako bi se poboljšali okolišni uvjeti u kojima žive najranjivije osobe u Europi.
• Ljudi su u svakom trenutku izloženi višestrukim rizicima, uključujući onečišćenje zraka i vode, zagađenje bukom te kemikalijama, koji se kombiniraju i u nekim slučajevima zajedno utječu na zdravlje. Europski gradovi naročito su osjetljivi na te višestruke prijetnje, a istodobno imaju manje pristupa zelenim i plavim površinama.
• Aktualnim istraživanjem proučavaju se veze između trenutačne pandemije bolesti COVID-19 i okolišnih čimbenika. Smatra se da je virus koji uzrokuje bolest COVID-19 „prešao s jedne vrste na drugu”, tj. sa životinja na ljude, što je nepredviđeni ishod pritiska kojeg sve veća potrošnja čini na naše prirodne sustave. Što se tiče posljedica bolesti COVID-19 na zajednice, prvi dokazi upućuju na to da su onečišćenje zraka i siromaštvo možda povezani s višim stopama smrtnosti. Prema početnoj procjeni iznesenoj u izvještaju, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se razjasnile predmetne interakcije.

Ključni segmenti rješenja su bolja integracija politika te veća zastupljenost zelenih i plavih površina. U izvještaju se ističe da je potreban integriran pristup politikama okoliša i zdravlja kako bi se ublažili rizici za okoliš, zaštitile najranjivije osobe i u potpunosti spoznale blagodati koje pruža priroda i tako doprinosi zdravlju i dobrobiti.

Zdrava priroda ključni je mehanizam u osiguravanju javnog zdravlja koji ublažava bolesti i potiče zdravlje i dobrobit. „Zelena” rješenja donose trostruku korist, i to za zdravlje, društvo i okoliš. Kvalitetne zelene i plave površine u urbanim područjima potpora su zdravlju i dobrobiti, stvaraju prostore za fizičku aktivnost, opuštanje i društvenu povezanost, uz velike koristi za siromašne zajednice. Zelene i plave površine hlade gradove tijekom toplinskih valova, ublažavaju posljedice poplava, smanjuju zagađenje bukom i doprinose urbanoj bioraznolikosti. Tijekom pandemije bolesti COVID-19 brojni komentatori su primijetili kako se ponovno cijeni pristup zelenim i plavim površinama, koje nude koristi za mentalno zdravlje i dobrobit, posebice u urbanim područjima.

U okviru EU, Europski zeleni plan upućuje na presudnu promjenu smjera u europskom programu politika; njime se uspostavlja održiva i uključiva strategija usmjerena poboljšanju zdravlja i kvalitete života ljudi te brizi o prirodi u skladu s načelom “ne zaboravimo nikoga”.