Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj održao je videokonferenciju na kojoj su se zastupnici Tonino Picula (SDP, S&D) i Karlo Ressler (HDZ, EPP) osvrnuli na glavne teme dnevnog reda predstojeće plenarne sjednice – prije svega na očekivanja od rasprave o stanju Europske unije. O očekivanjima građana kad je riječ o djelovanju Unije govorio je voditelj Odjela za praćenje javnog mnijenja u Parlamentu Philipp Schulmeister, koji se osvrnuo na rezultate posljednjeg istraživanja provedenog za Parlament.
Ispitanici iz Hrvatske žele da se proračun EU-a pretežno usredotoči na zapošljavanje, socijalna pitanja i gospodarski oporavak.
Zastupnik Tonino Picula (SDP, S&D) istaknuo je da od Komisije očekuje snažno zauzimanje za Europski zeleni plan kojim se uređuje energetska tranzicija industrije i našeg svakodnevnog života. “Zato sam posebno zadovoljan uključivanjem energetske tranzicije otoka u taj najvažniji europski dokument, čime su hrvatski otoci postali dio europskog laboratorija za razvoj novih ideja održivosti. Uz to, usvajanjem mojih dva milijuna eura vrijednih amandmana za financiranje prvih pilot projekata energetske tranzicije ruralnih područja, i oni su postali dijelom te velike i važne priče.” Nadalje, neki su sektori ekonomije pretrpjeli puno veće štete zbog pandemije, poput turizma koji je važan dio hrvatskog gospodarstva, ali i njemu bliski sektori poput vinarstva i proizvodnje hrane, za koje sam i ranije tražio izdašnu pomoć. Ne smijemo zaboraviti ni nužnost snaženja zajedničkog pregovaranja o plaćama putem sindikata.” Zastupnik u vanjskoj pak politici očekuje “ispunjavanje obećanja o geostrateškoj Uniji i zauzimanje pozicija u odnosu na geostrateške takmace Kinu i Rusiju, ali i SAD. U regiji, posvećenost nastavku politike proširenja, s naglaskom na podršku kandidatkinjama, posebno Crnoj Gori, koju posebno pratim kao izvjestitelj i koja je do sada najdalje dospjela.”
>>>Picula: 7 hrvatskih otoka napravilo važan iskorak prema energetskoj samoodrživosti
Zastupnik Karlo Ressler (HDZ, EPP) je poručio: “Nakon zdravstvenog i gospodarskog šoka pred Europom je još uvijek neizvjestan ostatak godine. Nalazimo se na prekretnici. Potrebna je konkretna solidarnost prema najpogođenijima i digitalna transformacija kako bi oporavak bio zaista uspješan i za nove generacije. Ono sto je Unija trebala učiniti jest pokušati izbjeći da posljedice budu disproporcionalne za pojedine sektore, pojedine države članice i pojedine generacije, posebice za mlade ljude.” Stoga je kao ključno političko pitanje u Europi zastupnik naveo pregovore o dugogodišnjem proračunu i Planu oporavka, te s time povezano pitanje vladavine prava, dodavši da “Parlament želi osnažiti višegodišnji proračun u području zdravstva, obrazovanja, programa usmjerenih na zaštitu vanjske granice. Jedini pravi način na koji će se politički prioriteti o kojima ćemo čuti u govoru o stanju Unije i raspravljati na plenarnoj sjednici pretvoriti u konkretne politike koje imaju učinka na poljoprivrednike, poslodavce, radnike u Hrvatskoj i EU-u je upravo dugogodišnji proračun.”
Philipp Schulmeister je istaknuo da je pandemija COVID-19 dovela do toga da europski građani traže veće nadležnosti EU-a u takvim krizama – i veći proračun EU-a kako bi se prevladale posljedice pandemije. Ispitanici iz Hrvatske žele da se proračun EU-a pretežno usredotoči na zapošljavanje, socijalna pitanja i gospodarski oporavak. Schulmeister je predstavio nove podatke o potpori građana EU-u: “U lipnju se 59% ispitanika izjasnilo da je za EU. Od toga je 38% bilo za EU, ali ne i za način na koji sada funkcionira. Još 22% ispitanika bilo je prilično skeptično prema EU-u, ali su se izjasnili da bi se mogli predomisliti ako se provede značajna reforma. Ovo je važan uvid i značajan izazov neposredno uoči govora predsjednice Komisije von der Leyen o stanju Unije i rasprave o budućnosti Europe.”
>>>EP usvojio rezoluciju o neprihvaćanju europskog proračuna ‘u obliku u kojem je dogovoren’
Rasprava o stanju Unije održat će se 16. rujna, na plenarnoj sjednici EP-a. Riječ je o jednoj od najvažnijih rasprava na razini EU-a tijekom koje demokratski izabrani predstavnici europskih građana propituju rad Europske komisije. U svojoj prvoj raspravi o stanju Unije, očekuje se da će Ursula von der Leyen predstaviti rezultate rada Komisije na ublažavanju zdravstvene i gospodarske krize uzrokovane pandemijom COVID-19 te objasniti kako ona vidi gospodarski oporavak, borbu protiv klimatskih promjena i stanje u europskom susjedstvu.
>>>Plenković iscrtao bolju budućnost utemeljenu na europskom novcu
Na plenarnoj sjednici u Bruxellesu, od 14. do 17. rujna, zastupnici će, među ostalim, raspravljati i glasati o Odluci o vlastitim sredstvima, čime se otvara put Planu oporavka, o poboljšanju Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu i sustava RescEU, kao i o financijskim sredstvima EU-a za potporu regijama najviše pogođenima energetskom tranzicijom. Raspravljat će i o usklađivanju postupka testiranja na COVID-19 i klasifikaciji rizika u državama članicama, o rješenjima za prevladavanja nestašice lijekova, a na dnevnome redu će se naći i teme kulturnog oporavka Europe, smanjivanje emisija ugljika u morskom prometu, poboljšanje nadzora štetnih plinova automobila, te niz vanjskopolitičkih tema.
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.