Od 2015. EU ne uspijeva naći adekvatan odgovor na dolazak sve većeg broja migranata, osim zatvaranja granica, i sve većom represijom na granicama, a sustav azila čeka na restrukturiranje iako je sudbina neizvjesna jer su neke države članice jasno rekle kako neće pristati na promjene koje znače raspodjelu migranata u zemljama EU, rečeno je u ponedjeljak na tribini “Europa i migracije: gdje povlačimo granicu?” koju je organizirao Centar za mirovne studije (CMS).
Na tribini su sudionici iz organizacija Amnesty International, Human Rights Watch i European Council on Refugees and Exiles, predstavili trenutačno stanje vezano za migracije i očekivanja od donositelja odluka na lokalnoj razini i razini Europske unije.
Kršenje ljudskih prava
Predstavnici CMS-a od hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu CMS očekuju da, kako su rekli, zahtijevaju od Hrvatske zaustavljanje nasilja i ilegalnih radnji na granicama. Traže i provođenje ‘temeljitih istraga’ o, kako tvrde, nezakonitim i nasilnim protjerivanjima izbjeglica preko državne granice Hrvatske te sankcioniranje odgovornih. Iz CMS-a kažu da traže prestanak zloupotrebe i parcijalnog tumačenja hrvatskog i europskog zakonodavstva kako bi se, smatraju, opravdalo kršenje prava migranata.
Također dodaju kako očekuju od Hrvatske ‘zaustavljanje svih djelovanja koja kriminaliziraju solidarnost i onemogućuju pristup informacijama i rad civilnom društvu’ te razvoj sustava i ulaganje u uključivanje novopridošlih migranata u društvo.
“Potrebno je donošenje sveobuhvatne migracijske i integracijske politike temeljene na analizama stanja. Potrebno je i usmjeriti i odgovarajuća sredstva kako na nacionalnoj razini tako i na razini EU, kako bi se podržao dvosmjerni proces integracije, što uključuje suradnju svih aktera – lokalne zajednice, civilnog društva, građana i privatnog sektora”, izjavila je Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije.
Osiguravanje sigurnih i legalnih ruta
Dodaje kako od zastupnika iz Hrvatske u Europskom parlamentu CMS očekuje da se zalažu da Europska unija ‘osigura sigurne i legalne rute za osobe koje traže sigurnost u EU te da osigurava funkcionalni sustav azila’.
Kranjec kaže da se “svaka reforma Zajedničkog europskog sustava azila mora temeljiti na ljudskim pravima, imati jasne ciljeve i ukloniti disfunkcionalnosti postojećeg sustava. Svako održivo rješenje mora uključivati duboko preispitivanje Dublinskog sustava s trajnom podjelom odgovornosti i proceduralnim jamstvima za zaštitu tražitelja azila od kršenja temeljnih prava. Važno je koristiti mjere za sankcioniranje onih država članica koje krše ljudska prava i ne žele sudjelovati u raspodjeli odgovornosti”, dodala je.
Napominje kako od hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu CMS očekuje da se zalažu da EU ‘prestane sa štetnim suradnjama s vladama zemalja izvan EU, kojima se ugrožavaju životi, solidarnost i ljudska prava izbjeglica i migranata – poput Afganistana, Libije i Turske.
Od 2016. do danas više od 20 smrtnih slučajeva na granicama Hrvatske
CMS očekuje i da se pruža solidarna podrška Europske unije spram zemalja na tzv. balkanskoj ruti (BiH, Srbija, Makedonija) te da smanji i ograniči nadležnosti Frontexa i uspostavi ‘nezavisni mehanizam nadzora postupanja na granicama’.
“Brojna svjedočanstva i izvještaji govore o kršenjima prava ljudi na kopnenim i morskim granicama, a statistika broja umrlih potvrđuje nepropusnost granica i nemogućnost sigurnog ulaska”, ustvrdila je Krnjec, navevši da je CMS do 2016. uspio zabilježiti četiri smrtna slučajeva na granicama Hrvatske, a od 2016. do danas više od 20.
Iz CMS kažu kako od hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu očekuje da se zalažu da Europska unija usmjeri novac i utvrdi mjere za ‘uključivanje i osiguravanje jednakih šansi’, a da smanji ulaganje sredstava u opremanje graničnih sustava i za povratke migranata u tzv. treće zemlje.
