Konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (.pdf) o robnoj razmjeni s inozemstvom u 2018. i dalje pokazuju porast izvoza, uvoza i vanjskotrgovinskog deficita, dok je pokrivenost uvoza izvozom u padu.
Ukupan izvoz Republike Hrvatske u 2018. iznosio je oko 108 milijardi kuna, što je u usporedbi s 2017. povećanje za oko 3 milijarde kuna, odnosno za oko 3%. Ukupan je uvoz istodobno iznosio oko 176 milijardi kuna i povećao se za oko 13 milijardi kuna, odnosno veći je za oko 8% u usporedbi s 2017.
Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2018. iznosio je oko 68 milijardi kuna te je porastao za oko 16%, odnosno veći je za oko 10 milijardi kuna u odnosu na 2017. Zbog snažnijeg rasta uvoza u odnosu na izvoz pokrivenost uvoza izvozom iznosila je oko 61% u 2018. te je smanjena u odnosu na 2017., kad je iznosila 64%, piše DZS.
Najveći utjecaj na porast izvoza i uvoza imala Prerađivačka industrija
Prerađivačka industrija, s udjelom u ukupnom izvozu od oko 90% u 2018. ostvarila je porast izvoza za oko 4% i time je najviše utjecala na porast ukupnog izvoza Republike Hrvatske.
Porastu uvoza u 2018. isto tako najviše je pridonijela Prerađivačka industrija, s udjelom od oko 87% u ukupnom uvozu i povećanjem uvoza za oko 8% u odnosu na 2017.
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, kao dio Prerađivačke industrije, sudjelovala je u ukupnom izvozu s oko 8% i ostvarila je najveći doprinos porastu izvoza, i to s oko 18%.
Na povećanje izvoza znatan utjecaj imala je i Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, s udjelom od oko 5% u ukupnom izvozu i porastom izvoza za oko 22%.
Porastu uvoza u 2018. isto tako najviše je pridonijela Prerađivačka industrija, s udjelom od oko 87% u ukupnom uvozu i povećanjem uvoza za oko 8% u odnosu na 2017.
Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, kao dio Prerađivačke industrije, s udjelom od oko 8% u ukupnom uvozu, najviše je pridonijela povećanju uvoza, i to za oko 18% u odnosu na 2017.
Znatan doprinos povećanju uvoza imala je i Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, s udjelom od oko 8% u ukupnom uvozu i porastom za oko 13%.
Strojevi i prijevozna sredstva već uobičajeno ostvaruju gotovo četvrtinu vrijednosti ukupnog izvoza i uvoza
Sektor Strojevi i prijevozna sredstva ostvaruju najveću vrijednost odnosno čine gotovo četvrtinu ukupnog izvoza i uvoza Republike Hrvatske prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK-u). U 2018. izvoz tog sektora iznosio je nešto više od 25 milijardi kuna i činio je nešto više od 23% ukupnoga hrvatskog izvoza. Uvoz je u istom razdoblju iznosio oko 47 milijardi kuna odnosno više od 26% ukupnog uvoza Republike Hrvatske.
Robna razmjena s trećim zemljama u 2018. činila je oko 31% ukupnog izvoza, koji je zabilježio pad za oko 8%, i gotovo 22% ukupnog uvoza, koji je porastao za oko 8% u usporedbi s 2017.
Njemačka, Italija i Slovenija standardno najvažniji trgovinski partneri iz EU-a
Robna razmjena Republike Hrvatske s tržištem EU-a znatno raste svake godine te je u 2018. činila gotovo 69% ukupnog izvoza, koji je u odnosu na 2017. porastao za oko 9%, te oko 78% ukupnog uvoza, koji je porastao za 8% u odnosu na 2017.
Najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a u 2018. bili Njemačka, Italija i Slovenija.
S udjelom od gotovo 15% ukupnog izvoza, Italija je zemlja partner u koju je izvezeno najviše robe u 2018., i to oko 10% više u odnosu na 2017.
U ukupnome hrvatskom uvozu u 2018. udio uvoza robe iz Njemačke iznosio je više od 15%, što je porast od oko 7% u odnosu na 2017. Njemačka je za većinu država članica EU-a, prema privremenim podacima Eurostata, država u koju se u 2018. najviše izvozilo, ali i iz koje se najviše uvozilo robe.
Slovenija je redovito jedna od najvažnijih zemalja partnera u ukupnoj robnoj razmjeni Republike Hrvatske, pa je tako u 2018. izvoz kao i uvoz iz susjedne nam države činio gotovo 11% ukupnog izvoza i uvoza. U 2018. izvoz u Sloveniju porastao je za oko 6%, a uvoz je bio oko 12% veći u odnosu na 2017.
Bosna i Hercegovina i dalje najvažnije izvozno tržište izvan EU-a
Robna razmjena s trećim zemljama u 2018. činila je oko 31% ukupnog izvoza, koji je zabilježio pad za oko 8%, i gotovo 22% ukupnog uvoza, koji je porastao za oko 8% u usporedbi s 2017.
Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a s kojima je Republika Hrvatska ostvarila robnu razmjenu u 2018. i nadalje su bili Bosna i Hercegovina, Srbija te Kina. U 2018. oko 9% ukupnoga hrvatskog izvoza ostvareno je u Bosni i Hercegovini koji je na razini 2017., dok je uvoz porastao za oko 6%.
Gdje je Republika Hrvatska u EU?
Republika Hrvatska nalazi se među prvih pet država članica EU-a koje realiziraju više od tri četvrtine svog uvoza iz drugih država članica EU-a, piše DZS.
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.