Odbor za pravosuđe Zastupničkog doma Sjedinjenih Američkih Država u petak je objavio izvješće koje Akt o digitalnim uslugama (DSA) Europske unije klasificira kao “stranu prijetnju cenzurom”.
Politico, koji je dobio ekskluzivni uvid u dokumente, piše da je DSA opisan kao “sveobuhvatni zakon o digitalnoj cenzuri” koji ugrožava slobodu govora američkih građana.
Odbor na 37-stranica privremenog izvješća, temeljenog na petomjesečnoj i još uvijek aktivnoj istrazi, EU optužuje da koristi nepoštena i otegotna pravila koja ciljaju američke tvrtke i slobodu govora.
Izvješće uključuje transkripte razgovora povedenih između predsjednika odbora, republikanca Jima Jordana (Ohio) i dužnosnika Europske komisije.
Za Europljane najzanimljivije u njemu se nalaze i natuknice o implementaciji DSA koje su uskraćene javnosti, uključujući o radionicama za kontrolu informacija, elektroničkim porukama koje su razmijenili izvršni ljudi Komisije i tehnoloških kompanija, podaci o zahtjevima za cenzuru sadržaja u Francuskoj, Njemačkoj i Poljskoj.
“Na papiru, DSA je loš. U praksi je još gori,” rezimiraju autori izvješća.
“Europski cenzori” u Komisiji i EU zemljama “ciljaju ključni politički govor koji nije ni štetan ni ilegalan, pokušavajući ugušiti raspravu o temama poput imigracije i okoliša,” navodi se. Njihova cenzura je “uglavnom jednostrana” protiv konzervativaca, dodaje se.
Glasnogovornik Europske komisije Thomas Regnier za Politico je rekao da će Jordan i dvostranačka delegacija u ponedjeljak doputovati u Europu i povesti razgovore s potpredsjednicom izvršnog tijela za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju Hennom Virkkunen.
Iza zavjese
Komisija tvrdi da je DSA apolitičan i ne utvrđuje koji je govor ilegalan, no američki odbor drži da ona iza zatvorenih vrata definira i/ili nameće prijeporne odrednice.
Politico je u ožujku izvijestio o radionici tijekom koje je Komisija od američkih tehnoloških prvaka, regulatora i dionika civilnog društva zatražila da se odrede o hipotetskim scenarijima.
U jednom je kao “ilegalni sadržaj” proglasila natpis “Moramo vratiti svoju zemlju” koji se nalazio na fotografiji žene u hidžabu od Komisije karakterizirane kao “prerušeni terorist”.
Komisija je rekla da bi korisnici koji vide takvu kompoziciju bili izloženi “ilegalnom govoru mržnje”, no američki odbor drži da je fraza moramo vratiti našu zemlju “uobičajena, bezosjećajna politička izjava” koju koriste osobe poput Kamale Harris.
Prema izvješću američkog odbora, Komisija je radionice držala u tajnosti jer “želi sakriti svoje ciljeve cenzure”, uključujući cenzuru satiričkog sadržaja i mema.
Kritika je upućena i praksi u kojoj provjeravatelji činjenica moraju dobiti regulatorno odobrenje ili su izravno ili neizravno plaćeni za pristranost.
Istraga je u takvom kontekstu otkrila različite sukobe interesa koji proizlaze iz ciljeva tih organizacija ili diktata i politika Komisije.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.