Povećava se broj građana, osobito mladih, koji se priključuju nepolitičkoj kampanji ovajputglasam.eu u Hrvatskoj no rezultati proljetnog Eurobarometra ne predviđaju veći odaziv birača 26. svibnja u odnosu na prošle europske izbore.
Kampanja ovajputglasam.eu u Hrvatskoj se s oko 27 tisuća registriranih građana pokazala uspješnijom u odnosu na Njemačku, Španjolsku ili Italiju s brojnijom populacijom, istaknula je Violeta Simeonova Staničić, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, u četvrtak na tribini “Čujemo vas: uloga mladih u kreiranju javnih politika”.
No, Staničić podsjeća da uspjeh kampanje ne može jamčiti i veći odaziv mladih na izbore 26. svibnja.
Nešto više od trećine, njih 35 posto na razini EU-a je sigurno da će izaći na svibanjske izbore. U Hrvatskoj će, po anketi, “vrlo vjerojatno” na izbore izaći tek 17 posto građana, “vjerojatno” 16 posto, dok polovina “vrlo vjerojatno neće” izaći na birališta za dva tjedna.
“Ne uzimam zdravo za gotovo da će uspjeh kampanje ovajputglasam.eu potaknuti mlade da daju svoj glas na europskim izborima, ali je to dokaz da smo uspjeli doprijeti do većeg broja mladih ljudi”, poručila je Staničić.
U Hrvatskoj je na birališta 2014. izašlo tek 25,24 posto, a među mladima u dobi od 18 do 24 godine taj je podatak još niži, tek 13 posto.
Erasmus na dobrom glasu
Voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Branko Baričević rekao je za Hinu da se loš rezultat na posljednjim europskim izborima djelomice može pripisati tome što je Hrvatska bila tek godinu dana u EU, a hrvatski građani još nisu bili dovoljno upoznati s time što im članstvo u Uniji donosi.
Aktivnostima Europske komisije uoči izbora, obilaskom škola i razgovora s maturantima koji će ove godine prvi put imati pravo glasa, Baričević je saznao čemu mladi pridaju najveću važnost.
“Tema broj jedan za mlade je obrazovanje. To je njima najbitnija stvar kad s njima razgovaramo, a nakon toga kako naći prvi posao i započeti svoju karijeru”, poručuje Baričević.
Mladi također prepoznaju programe Europske unije – Erasmus plus i Europske snage solidarnosti kao prednosti Europske unije.
“Erasmus plus postao je toliko popularan i blizak mladima da me jednom desetogodišnja djevojčica pitala može li i njezin 4. razred osnovne škole ići na Erasmus”, rekao je Baričević.
Koristi programa Erasmus od 1987., a kasnije Erasmus plusa je dosad iskoristilo preko devet milijuna građana Europske unije. Raste i broj volontera u Europskim snagama solidarnosti u čije se projekte mogu uključiti mladi od 17 do 30 godina.
“Za mladog čovjeka je bitno stjecanje životnog iskustva, upoznavanje ljudi i učenje jezika. Osim što tako može podebljati životopis i pokazuje ambicioznost, s druge strane volontiranjem pokazuje solidarnost, jednu ljudsku osobinu, pokazuje da ne radi samo za novce”, kaže Baričević.
“Erasmus plus postao je toliko popularan i blizak mladima da me jednom desetogodišnja djevojčica pitala može li i njezin 4. razred osnovne škole ići na Erasmus.”
Branko Baričević
Obrazovanje, zapošljavanje i stanovanje
Nezavisni edukator u području mladih i ljudskih prava te suradnik u Mreži mladih Hrvatske, Domagoj Morić rekao je za Hinu da je potrebno više razgovarati o temama koje su mladima najbitnije, poput obrazovanja, zapošljavanja i stanovanja.
“Ako komuniciramo te teme prema mladima kao nešto što je jako važno vjerujem da će to voditi većem odazivu na izbore, ali i političari trebaju pokazati volju i želju da se poboljša situacija za mlade”, zaključio je Morić i dodao da je odgovornost na društvu u cjelini, a osobito na obrazovnom sustavu da se potakne veća politička participacija mladih.
Razlike u Uniji po dobnoj granici i načinu glasanja
U Hrvatskoj, kao i u većini zemalja članica, na birališta mogu izaći osobe s navršenih 18 godina. U Grčkoj mogu glasati i građani s navršenih 17 godina, a u Austriji i Malti s navršenih 16.
Izlazak na izbore obvezan je u Belgiji, Bugarskoj, Grčkoj, Luksemburgu i na Cipru. Izlaznost svih birača na posljednjim europskim izborima na razini EU-a iznosila je 42,61 posto. Najviše građana EU-a svoj glas su dali u Belgiji i Luksemburgu, upravo u zemljama u kojima je glasanje obvezno.
>>>Reaktivacija europskog biračkog tijela: glasalo između 49 i 52 posto građana
Belgija je još 1892. uvela obvezno glasanje za muškarce, a 1949. i za žene. Kazne su umjerene, ali ako se propusti izlazak na izbore u četiri izborna kruga, tada se gubi pravo glasa na deset godina.
Uvođenje elektroničkog glasovanja također se navodilo u EU kao mogućnost većeg odaziva birača, ali to je jedino moguće u Estoniji još od 2005. Latvija je razmatrala takvu mogućnost, a Francuska uvela pa odustala zbog pitanja sigurnosti. Isti problem vidi i Baričević iako vjeruje da bi mladi brzo prihvatili takvu opciju glasanja.
“Još uvijek su prisutni sigurnosni i tehnološki problemi, stručnjaci govore da je teško zajamčiti sigurnost izbora, postoji opasnost od manipulacija, ali takva opcija sigurno bi bila jednostavnija i praktičnija, posebno mladima koji studiraju izvan svog mjesta prebivališta”, rekao je Baričević.
Ankete predviđaju nisku izlaznost
Nešto više od trećine, njih 35 posto na razini EU-a je sigurno da će izaći na svibanjske izbore. U Hrvatskoj će, po anketi, “vrlo vjerojatno” na izbore izaći tek 17 posto građana, “vjerojatno” 16 posto, dok polovina “vrlo vjerojatno neće” izaći na birališta za dva tjedna.
>>>Dobra izlaznost na izborima za EP
Najviše mladih glasača, njih 74 posto unutar Unije ima pozitivan stav o EU, ali će unatoč tome tek svaki peti od njih sigurno izaći na izbore.
Rezultati su to istraživanja za proljetni Eurobarometar o javnom mišljenju građana u EU koje je provela agencija Kantar Public od 19. veljače do 4. ožujka 2019. na reprezentativnom uzorku građana starijih od 15 godina.
