“Hrvatska Vlada dala je pet milijuna eura javnog novca hrvatskih i građana EU iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost da bi privatni investitor na otoku Ugljanu izgradio hotel,” podcrtala je u srijedu u Hrvatskom saboru koordinatorica stranke Možemo! i predsjednica saborskog kluba stranke Sandra Benčić.
Zastupnica se u raspravi o godišnjem izvještaju Državnog ureda za reviziju za 2024. fokusirala na njegovu analizu učinkovitosti u borbi protiv klimatskih promjena i učinkovitosti trošenja sredstava iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost (NPOO). Podsjetila je kako je NPOO, kako mu ime i govori, namijenjen izgradnji otpornosti našeg društva i infrastrukture, posebno na klimatske promjene, zbog čega su važne komponente Programa zelena i digitalna tranzicija.
“Hotel na Ugljanu je odličan primjer kako ne koristiti sredstva iz EU,” rekla je Benčić, jer je investitor za to novac u Hrvatskoj mogao dobiti iz redovnih komercijalnih izvora.
“EU sredstva nisu tu da budu primarna sredstva. Ona su supsidijarna i služe tome da se ispunjavaju neki javni ciljevi za koje inače sredstva nemamo. A za izgradnju hotela je investitor mogao dobiti novac iz privatnih izvora i banaka, jer ovdje nije riječ o rizičnom ulaganju. Dakle, da imamo normalnu Vladu, stanovnici Ugljana dobili bi iz NPOO-a besplatnu energiju za svoje kuće i poslovne subjekte, a investitor bi svojim sredstvima i komercijalnim kreditom gradio hotel,” navela je.
Alternative
Potom je ilustrirala modalitete na koji se novac mogao iskoristiti za dobrobit lokalnog stanovništva.
“Ovih pet milijuna eura mogli smo potrošiti, na primjer, na to da sve kuće na Ugljanu – dakle, svih 400 kućanstava – dobiju solarne elektrane i postanu potpuno energetski neovisne. To bi ukupno koštalo oko dva i pol milijuna eura. Preostalih dva i pol milijuna mogli smo uložiti u vrtić, školu, igrališta ili popravak cesta – što god je tom otoku najpotrebnije. Što smo još mogli napraviti za Ugljan s pet milijuna eura? Mogli smo, primjerice, subvencionirati Jadroliniju za kupnju novih katamarana, pa nam usred noći ne bi tonuli brodovi prije pristajanja u Gaženicu – kao što se nedavno dogodilo s privatnim prijevoznikom u zadarskom arhipelagu, jer imamo prastaru flotu. Možda bi tad Jadrolinija mogla biti konkurentnija na natječajima za linije, a naši otočani sigurniji,” rekla je.
“To su stvari koje smo mogli napraviti za cijeli otok, za sve njegove stanovnike – a ne samo za jednog. Ovako Vlada daje javni novac za privatni projekt koji ne donose širu društvenu korist, već profit. I to nije normalno. To nije učinkovito,” rezimirala je Benčić.
Svrsishodnost i javni interes
Dodala je da izravna financiranja privatnih ulaganja poput ovog hotela moraju prestati, a novac treba preusmjeriti u istraživanje i razvoj, razvoj inovacija koje daleko teže dolaze do investicija u usporedbi s hotelima, te u klimatsku i ekonomsku otpornost naših građana i zajednica.
“Ta sredstva trebaju ići u ono za što su namijenjena, u stvaranje otpornosti naših zajednica. A koliko su naše zajednice, posebno na obali, neotporne – mogli smo se uvjeriti neki dan, kad nas je opet pogodila oluja. I nije to bio izolirani slučaj. Te će se oluje ponavljati ovog ljeta, sljedećeg ljeta i bit će sve gore. A naša obala je na to potpuno nepripremljena. Mehanizam za oporavak i otpornost treba služiti upravo tome – a ne da si ekipa gradi hotele. To je potpuno jasno”, navela je.
Na kraju je predložila da se postave jasna pravila, svaki projekt koji financiramo javnim novcem mora imati konkretnu društvenu korist: “Mora služiti otpornosti naših zajednica. Mora služiti poboljšanju javnih usluga za naše građane – posebno one koji žive na otocima i koji još uvijek nemaju pristup osnovnim stvarima poput zdravstvene skrbi, kvalitetnog obrazovanja, javnog prijevoza i mobilnosti.”
“Ako već ulažemo javni novac u poduzeća, onda ga trebamo ulagati u ona koja stvaraju dobra i usluge za te zajednice. Pa zar nije logično da smo, umjesto toga, sredstva iz NPOO-a uložili u znanstvenu i industrijsku infrastrukturu za proizvodnju brodova, katamarana i trajekata za našu Jadroliniju? Imali smo i Brodarski institut nekad i Uljanik.., to ste pustili da propadne. Time bismo zatvorili cijeli ciklus – i stvorili radna mjesta, i modernizirali flotu, i unaprijedili uslugu. Ali zato možemo dati pet milijuna eura za jedan hotel”, rekla je.
“To je, po meni, jasan primjer neučinkovitog upravljanja ekonomskim procesima u ovoj državi – od strane ove Vlade,” zaključila je Benčić prema priopćenju stranke.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.