Saborska zastupnica platforme Možemo!, Sandra Benčić, u petak je na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru izjavila kako su Vlada RH i premijer Andrej Plenković politički odgovorni za pljačku u Ini te iznijela zahtjeve i prijedloge za suzbijanje korupcije i izlazak iz energetske krize.
>>>Dobit Ine 1,6 milijardi kuna, novčani tijek negativan | semestar 2022.
Benčić je navela da su Vlada i premijer politički odgovorni za pljačku jer je u njezinoj ingerenciji, iza zatvorenih vrata, predlaganje članova Uprave Ine koji nisu uspostavili osnovne mehanizme kontrole unutar tvrtke.
Osvrnula se na izjavu premijera da je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) postupala zakonito prilikom izdavanje dozvole OMS-u – tvrtki s jednim “poluzaposlenim” na plaći od par tisuća kuna preko koje su osumnjičeni izvlačili i prali novac.
“Podsjećam ga da zakone donosi parlamentarna, HDZ-ova većina, a vladajuća stranka birala je i ravnatelja HERA-e,” rekla je.
>>>Iskusite déjà-vu u novim pozivima na opoziv i ostavku Vlade RH | VIDEO
Ina je ovog tjedna izvijestila da preliminarna interna istraga ukazuje kako je prvooptuženi Damir Škugor s tvrtkom OMS potpisao ugovor s fiksnom cijenom bez objave javnog natječaja i na razdoblje dulje od godine dana (više).
Promjena Zakona o eksploataciji ugljikovodika
Benčić je procijenila da je korupcija Ine tek “vrh sante leda” jer Hrvatska na eksploataciji ugljikovodika gubi milijarde.
Najavila je da će platforma Možemo! zatražiti izmjene Zakona o eksploataciji ugljikovodika koja će omogućiti zamjenu postojećih koncesijskih ugovora.
Naime, zbog tog zakona Ina, odnosno MOL, nema obvezu podjele plina i nafte s državom na velikoj većini ugovora, a pri tom im ostaju koncesijske naknade koje su među najnižima na svijetu. Značajna sredstva se gube i na izvozu sirove nafte; osim što sama INA na tome gubi, gubi i država jer zbog niže cijene dobiva značajno niže ugovorne i koncesijske naknade.
>>>Penava zatražio ostavku Vlade, Plenkovića | afera Škugor
Možemo! će stoga tražiti usvajanje novih uredbi o koncesijskim naknadama i ugovornim naknadama za eksploataciju ugljikovodika, koje će osigurati da država dobiva minimalno na razini prosjeka drugih EU zemalja koje ustupaju eksploataciju ugljikovodika.
Transparentnost
Benčić je najavila zahtjeve za pospješivanje transparentnosti kako bi javnost dobila uvid u podatke o kvaliteti i količinama izvezene nafte u Mađarsku te prosječnoj cijeni po barelu, te da Vlada napravi procjenu gubitaka države zbog manje izvozne cijene na temelju koje izračunava koncesijsku naknadu, jer manja cijena znači i manju naknadu.
>>>DP objavio ‘matematiku cijene plina’, premijeru savjetovao da podnese ostavku
“Postoje informacije da se nafta iz Hrvatske izvozi po cijeni za nižu kvalitetu (Brent), iako je zapravo više kvalitete (Azeri Light). Ina, a onda putem koncesijskih naknada i državni proračun na toj razlici potencijalno gube velika sredstva koja bi mogli investirati u zelenu tranziciju,” rekla je.
>>>Razvijamo sustav koji građanima i poduzetnicima omogućuje proizvodnju struje: DOOR
Možemo! će također tražiti da Sabor proglasi energetsku krizu, da se zaustavi izvoz domaćih ugljikovodika i napravi konkretan plan zelene transformacije energetskog sektora s ciljanim godinama izlaska, prvo iz ugljena, zatim nafte i na kraju plina, te njihove postupne zamjene obnovljivim izvorima energije.
Zelena tranzicija
Benčić je u izlaganju podcrtala značaj neposredne i ozbiljne zelene tranzicije. Kao prioritet je navela građansku energetiku temeljenu na instalaciji sunčanih elektrana i toplinskih pumpi.
“Za to je potrebno izmijeniti i propise koji koče instalaciju solara, što ćemo predložiti odmah na početku zasjedanju Sabora,” rekla je.
>>>Aktivist Piršić: uskoro ću se besplatno grijati i hladiti i voziti… biti energetski neovisan
Kao najlakši, najbrži i najjeftiniji način za brzu solarizaciju Hrvatske, Benčić i Možemo! vide model investiranja u krovne sunčane kućne energane putem investiranja HEP-a, koji se onda naplaćuje idućih nekoliko godina iz računa za struju kućanstva.
“Također, HBOR i Fond za energetsku učinkovitost trebaju isplanirati zajedničku shemu investicija u toplinske pumpe i izolaciju kuća – osigurati kreditne linije preko HBOR-a s vrlo niskom kamatom, fiksnom za vrijeme otplate. Uz to, krediti bi se djelomično, ovisno o ekonomskom statusu kućanstva, vraćali iz Fonda, pa bi oni u riziku od energetskog siromaštva dobili 100% sufinanciranje,” predložila je Benčić.
Otkup dionica
Zastupnica je naglasila da na izvozu domaćih ugljikovodika Hrvatska ne gubi samo zbog korupcije, već i krajnje nepovoljne vlasničke strukture u Ini.
“Hrvatskoj za energetsku transformaciju i tranziciju trebaju sve poluge upravljanja energetskim sektorom, uključujući i Inu. Zato smatramo da je nužno otkupiti dionice institucionalnih i privatnih investitora, njih oko 6% koliko nam je potrebno za većinu u vlasništvu Ine, a ako ih nije moguce kupiti na tržištu, potrebno je donijeti odluku o energetskoj krizi, te preuzeti vlasništvo nad tim dionicama putem zakona o Ini i obeštetiti držatelje dionica prema za to predviđenim uvjetima,” rekla je.
Regulacija tržišta, javno dobro
Benčić je predložila alternativnu regulaciju tržišta čiji je sukus povratak proizvodnje, distribucije i trgovine energentima pod javnu kontrolu, što bi onemogućilo ponavljanje scenarija u kojem tvrtke s 20.000 kuna na računu ulaze u trgovinu ugljikovodicima ili da javni opskrbljivači preuzimaju sav rizik poslovanja privatnih opskrbljivača jednom kad oni zaključe da više ne ostvaruju profit, o čemu je hrvatska javnost mogla posvjedočiti u posljednjim tjednima.
>>>UGP bilježi ‘šok i strah’ zbog divljanja cijena, novih ugovora za opskrbu plinom
“Ovo je izvanredno stanje. Energetsko tržište diljem svijeta se urušilo i ne funkcionira normalno. Sve države idu prema tome da vraćaju poluge upravljanja energetskim sektorom u svoje ruke. Ovdje se radi o opstanku ove zemlje. Da ima imalo razuma, Vlada bi ove prijedloge prihvatila,” pozvala je na kraju izlaganja Benčić.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Grabancijaš/Možemo
CAdzBNUamhToLc