Američki ministar financija Scott Bessent u utorak je u Bijeloj kući rezimirao inicijalni utržak od carina, rekavši da se od početka godine u državnu riznicu slilo oko 100 milijardi dolara i da bi iznos do kraja 2025. godine mogao segnuti do 300 milijardi dolara.
Ministar je na sastanku kabineta podcrtao da je carinjenje započelo u drugom tromjesečju, nakon što je administracija predsjednika Donalda Trumpa nametnula osnovnu i gotovo univerzalnu harmicu od 10 posto.
Carine na uvoz čelika i aluminija iz velike većine zemalja iznose 50 posto, s izuzetkom Rusije čiji je aluminij ocarinjen s 200 posto.
Erar pune i harmice na automobile, gospodarska vozila i automobilske dijelove. Osnovna stopa, određena na 25% još uvijek je predmet frenetičnih i žustrih pregovora.
“Mogli bismo očekivati da bi (iznos prikupljen carinama) mogao biti dobro ponad 300 milijardi dolara do kraja godine,” odvagnuo je ministar.
Reuters piše da bi dosezanje takvog iznosa podrazumijevalo eksponencijalni porast naplate u dolazećim mjesecima, odnosno oštro i široko povećanje stopa za mnoge.
Bessent je citirao i procjenu Kongresnog ureda za proračun da će prihodi od carina kroz 10 godina segnuti do 2.8 bilijuna dolara.
Prognozu je karakterizirao konzervativnom.
Ministarstvo financija prije je izvijestilo o rekordnim bruto carinama od 22.8 milijardi dolara u svibnju, što je gotovo četverostruko povećanje u odnosu na ukupno 6.2 milijarde dolara u istom mjesecu lani.
Trump je tijekom sastanka s ministrima najavio nametanje carine od 50% na uvoz bakra, metala koji se koristi u svemu, od stanovanja do potrošačke elektronike, vozila, električne mreže i vojne opreme. Također je rekao da slijede daljnje carine na poluvodiče i farmaceutske proizvode.
Njegovi su plotuni u ponedjeljak zahvatili Bosnu i Hercegovinu i Srbiju koje su suočene s carinama od 30, odnosno 35 posto (CNBC).
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.