Njemački konzervativci i socijaldemokrati u utorak su dogovorili produljenje mjera za zaštitu gospodarstva od posljedica pandemije koronavirusa.
“Korona ostaje zbilja i izazov,” rekla je nakon sedmosatnih pregovara s liderima Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) predsjednica Kršćansko-demokratske unije (CDU) Annegret Kramp-Karrenbauer. “Danas smo se dogovorili da ćemo produljiti važne i učinkovite mjere našeg odgovora na koronavirus.”
Reuters kao glavne točke sporazuma navodi odluku o produljenju subvencija plaća u programu skraćenog radnog vremena, Kurzarbeita, do kraja iduće godine, što je kraće od najava i želja socijaldemokrata i sindikata koji su tražili da potpore potraju do ožujka 2022. godine.
Kurzarbeit je u travnju, tijekom vrhunca prvog vala koronavirusa i generalnog “zaključavanja” ekonomije, obuhvatio 6.8 milijuna radnika u Njemačkoj. Vlasti su bile dobrohotne prema poslodavcima i zaposlenima opustivši uvjete nužne za primanje pomoći. U program su uključene nebrojene male i srednje tvrtke, ali i veliki poslodavci poput Lufthanse, Volkswagena ili BMW-a. Njemačka je prije pandemije koketirala s punom zaposlenošću, stopa nezaposlenosti je kotirala oko pet posta, ali se u međuvremenu povećala na 6.4 posto, navodi AFP.
>>>Hrvatskoj milijarda eura za očuvanje radnih mjesta: Komisija
Koalicijski partneri su dogovorili i reformu izbornog sustava s ciljem smanjenja broja zastupnika u Bundestagu, no detalji zasad nisu poznati. Broj zastupnika u donjem domu njemačkog parlamenta postojano raste iz izbora u izbore, te je u aktualnom sazivu dosegao rekordnih 709 predstavnika. DW piše da je jedina nacija s više zakonodavaca Kina.
>>>Horvat: osigurali smo sredstva za više od 3500 poduzetnika; Hamag: odobrili smo 786 zahtjeva
Njemačka je u drugom kvartalu zabilježila najoštriji pad bruto domaćeg proizvoda u povijesti prikupljanja podataka što je dokinulo dugogodišnju fiskalnu i proračunsku “mudrost”. Nakon dugog niza godina s primarnim proračunskim viškom, vlasti su najavile da će ove godine ignorirati u ustavu utemeljenu kočnicu na zaduživanje i za sanaciju posljedica pandemije posuditi do 218 milijardi eura.
