Novoimenovana glavna ekonomistica vodeće multinacionalne organizacije za integraciju zemalja u razvoju u svjetsku ekonomiju drži da je “era globalizacije vjerojatno mrtva”.
“Bez melodrame, COVID-19 je zadnji čavao u lijesu globalizacije,” rekla je za Bloomberg TV profesorica međunarodnih financija u Harvard Kennedy School, Carmen Reinhart.
>>>Čitav zapadni Balkan uranja u recesiju uz kontrakciju od -3.6% do -5.6%: Svjetska banka
“Kriza iz 2008. – 2009. godine bila je velik udar na globalizaciju, bio je to i brexit, kao i trgovinski rat SAD-Kina, ali COVID predstavlja novu razinu,” odvagnula je podcrtavajući pozive na samodostatnost i samoodrživost koji se u virusom pogođenoj Europi mogu čuti na nadnacionalnoj i nacionalnoj razini.
>>>Korona-kriza prilika za postizanje poljoprivredne neovisnosti: Hrvatski suverenisti
“COVID je u zemljama stvorio osjećaj i potrebu da budu samostalne na način koji prije nismo vidjeli,” rekla je Reinhart u jednom od prvih javnih nastupa nakon što je prošle srijede imenovana glavnom ekonomisticom Svjetske banke.
Udar protiv globalizacije ponajviše će osjetiti zemlje u razvoju i druge nacije oslonjene na izvoz, dodala je, iznijevši podatke Svjetske trgovinske organizacije koji sugeriraju “strmoglav” pad obujma trgovine u prvom semestru tekuće godine.
“Bez melodrame, COVID-19 je zadnji čavao u lijesu globalizacije,”
Carmen Reinhart
“Da biste vidjeli kad smo posljednji put imali nešto slično ovome morate ići unazad točno do Velike depresije tijekom koje je u jednoj godini zabilježeno slično urušavanje trgovine,” navela je Reinhart za koju će koronavirusom potaknuto novo zaoštravanje odnosa između Kine i SAD-a imati dodatni, “izrazito negativan učinak” na globalni rast.
>>>Arhitekt mjera štednje i mjeritelj javnog duga Olli Rehn priželjkuje mjesto guvernera ECB-a
Inače, Reinhart je zajedno s kolegom Kennethom Rogoffom u 2010. godini objavila zloglasnu studiju koja je sugerirala da se nacije iz krize ne mogu izvući potrošnjom, odnosno zaduživanjem. Istraživanje je tada poslužilo Europskoj komisiji kao opravdanje za okrutno i nemilosrdno provođenje strukturnih reformi u Grčkoj i drugim europskim članicama uhvaćenima u dužničkoj krizi. Tri godine nakon objave, jedan je student zajedno sa svojim profesorima otkrio tri greške u radu renomiranih ekonomista od kojih je najšokantnija izostavljanje čitavog retka u Excel tablici čije je uključivanje njihovu glavnu tezu preokrenulo naglavačke. Kad je pogreška ispravljena, izračun o padu BDP-a za 0.1% u slučaju novog zaduživanja kad je udio javnog duga u BDP-u iznad granice od 90%, pretvorio se u rast za 2.2%.
