U Hrvatskoj je u 2023. rođeno najmanje djece u povijesti praćenja relevantnih podataka, izvijestila je u četvrtak Hina pozivajući se na privremene podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Kroz godinu je živorođeno 32.047 djece ili gotovo 2000 manje nego u godini prije kad ih je živorođeno 34.027.
Za poredbu, na prijelazu tisućljeća, u 2000. godini, rođeno je 43.746 djece.
Negativni prirodni priraštaj stanovništva, odnosno razlika broja živorođene djece i broja umrlih, lani je iznosio minus 19.272, u poredbi s 23.096 u 2022. godini koja je označena pandemijom bolesti COVID-19.
“No, zbog znatno manjeg broja rođene djece trend smanjenja prirodnog priraštaja stanovništva i dalje je izrazito nepovoljan,” rekla je u razgovoru za Hinu načelnica sektora za društvena istraživanja u DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić.
“Egzistencijalni problem”
Premijer Andrej Plenković je povijesne demografske izazove prepoznao u razgovoru za Financial Times u 2020. godini.
“Ovo je strukturalni, skoro egzistencijalni problem za neke nacije, i mi nismo jedini,” rekao je Plenković u intervjuu u Bruxellesu.
“Na godišnjoj razini gubimo 15 000, 16 000 ljudi samo zbog činjenice da imamo 15 000, 16 000 više umrlih nego rođenih. Za zemlju koja ima oko 4 milijuna stanovnika to je mnogo, zar ne? Plus što sada postoji sloboda kretanja,” dodao je.
Na izrazito nepovoljnu demografsku sliku u posljednjim godinama postojano upozorava i aktivistički investitor Nenad Bakić koji je u svibnju 2023. godine na X-u (bivšem Twitteru) podcrtao da je u travnju 2023. godine rođeno 2.266 djece.
“Sa samo 2.266 rođenih, travanj je bio uvjerljivo najmanji mjesec u povijesti Hrvatske (samostalne ili u Jugoslaviji),” evidentirao je.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Demografska kriza u Hrvatskoj
