Državno izborno povjerenstvo (DIP) potvrdilo je u ponedjeljak kako će hrvatski predsjednik biti izabran 5. siječnja iduće godine, kada će se održati drugi izborni krug u koji je ušlo dvoje kandidata s najviše glasova, Zoran Milanović (SDP) i Kolinda Grabar Kitarović (HDZ).
>>>Rezultati po županijskim sjedištima i većim gradovima: predsjednički izbori 2019
Povjerenstvo je, naime, objavilo nepotpune rezultate izbora po kojima u 2. krug idu Milanović, koji je dobio 562. 779 glasova (29, 55 posto) i Grabar-Kitarović koja je dobila 507. 626 glasova (26, 65 posto).
“Očekujemo da će u 2. krugu izlaznost biti tu negdje, iako je to teško predvidjeti, jer je teško predvidjeti motivaciju birača,”
Đuro Sessa
Rezultati nisu potpuni, jer će se u nedjelju izbori ponoviti na jednom biračkom mjestu u Karlovačkoj županiji, no ne mogu utjecati na izborni rezultat.
>>>Na biračkom mjestu broj 9 u općini Barilović više listića nego birača: DIP
Predsjednik DIP-a Đuro Sessa zahvalio je biračima koji su u mirnoj i demokratskoj atmosferi pristupili izborima, tako da su oni, po ocjeni svih, prošli vrlo mirno i staloženo. Zahvalio je svima koji su bili uključeni u provedbu i praćenje izbora: članovima biračkih odbora, koji su, “na temelju entuzijazma i preciznosti odradili izbore i omogućili da se rezultati brzo utvrde”, izbornim povjerenstvima, službenicima DIP-a, promatračima, medijima.
Mediji su pomogli izbornom procesu, rekao je i ocijenio da je izvještavanje bilo “uglavnom” razborito, uravnoteženo i istinito.
Odaziv 51,19 posto
Na izborima je bilo registrirano tri milijuna 720 tisuća birača, od čega je glasovalo milijun 904 tisuće ili 51, 19 posto. Nevažećih je listića bilo 1, 17 posto, što je veliki napredak, jer dosad je postotak bio veći. Na nedjeljne je izbore izašlo oko 100 tisuća birača više u odnosu na 1. krug istih takvih izbora 2014. godine.
>>>Ni munje ni gromovi – do 11,30 glasalo 100 tisuća više nego prije 5 godina: predsjednički izbori
“Očekujemo da će u 2. krugu izlaznost biti tu negdje, iako je to teško predvidjeti, jer je teško predvidjeti motivaciju birača”, rekao je Sessa. Potvrdio je kako je DIP već inicirao i Ministarstvo uprave ima prijedlog cjelovitog zakona koji bi regulirao sve izbore na jednom mjestu.
“Ono što je DIP mogao učiniti kao stručno tijelo, to je učinio”, odgovorio je upitan treba li mijenjati Zakon o izborima predsjednika iz 1992. s obzirom da su mu neke odredbe zastarjele? Taj je Zakon, zastario, vrijeme ga je prešlo, ali nije na DIP-u da o tome govori, osim da predlaže da se to izmjeni, na zakondavcu je da ocijeni je li vrijeme za promjenu zakona, naglasio je Sessa.
Glasovanje u bolnici ima ograničenja
Predsjednik DIP-a odgovorio je i na upit o nemogućnosti glasovanja ljudi koji se na izborni dan zateknu u bolnici, tumačeći kako je osnovni princip izbora da birač glasuje prema prebivalištu, sve drugo su iznimke.
“Glasovanje u kući, staračkom domu, bolnici, vezano je uz određena ograničenja, a u bolnicama posebno, pogotovo jer su posjeti u njih ograničeni, posebno zbog gripe. Pravo glasovati jest ustavno pravo, ali okolnosti su nekada takve da se ne može ostvariti”, rekao je Sessa.
>>>Hrvatsko zakonodavstvo onemogućuje glasanje u bolnicama
Sessa je ironično rekao da je “jako zadovoljan izbornom šutnjom na izborima, jer uopće nije postojala”.
DIP smatra da treba, ili uvesti stroža pravila za njezino kršenje, uključujući kazne, ili je potpuno isključiti, jer ju je teško kontrolirati, naglasio je.
