Svjetski kongres Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), koji se održava u Marseilleu, odlučan je da je potrebno preokrenuti odnos prema prirodi kako bi se očuvala biološka raznolikosti i riješila klimatska kriza u regiji, a kao dio mjera navodi se zaštita 30 posto Mediterana do 2030. godine.
Rješenja za preokret gubitaka prirode već postoje, ali se sustavne promjene mogu postići samo zajedničkim naporima donositelja odluka, lokalnih zajednica, upravitelja zaštićenih područja, uprava, akademskih zajednica, nevladinih organizacija te poslovnog i financijskog sektora, priopćeno je s Kongresa.
“30 do 30”
Kongres je podržao nedavno izvješće Svjetskog fonda za prirodu (WWF) „30 do 30“, koje traži da se do 2030. zaštiti 30 posto kopna i mora na Sredozemlju, te istaknuo da je to samo jedan element ambicije koje su potrebne za preokret u odnosu prema prirodi.
Znanost nikad nije bila jasnija, brzi gubitak biološke raznolikosti na Mediteranu gurnuo je prirodni svijet do njegovih granica. Sada su potrebne hrabre akcije, rečeno je.
“Bioraznolikost je stup zelene renesanse koju želimo vidjeti na Mediteranu. Moramo svi udružiti snage kako bismo okončali gubitak biološke raznolikosti i osigurali zdraviju budućnost za sve”, kazao je direktor Centra za regionalne aktivnosti na posebno zaštićenim područjima (SPA/RAC) Khalil Attia.
>>>Klimatske promjene i izostanak regulacije ugrožavaju crvene koralje u ‘jadranskoj bari’
Nekoliko mediteranskih zemalja već je izrazilo podršku cilju „30 do 30“, ali očekujemo da će se sve zemlje obavezati na to, kazao je direktor Mediteranske pomorske inicijative WWF –a Giuseppe Di Carlo.
“Mediteran bez plastike”
Jedna od ciljeva je i „Mediteran bez plastike“ za čije su ostvarivanje zajedničku obvezu potpisali regija Provansa – Alpe – Azurna obala i IUCN. Oni uključuju pozive na lokalne projekte, uspostavu sustava promatranja, poboljšanje znanja o najboljim praksama u okviru Povelje o obvezi mediteranskih regija, i drugo.
Također, Kongres je prihvatio Rezoluciju 31, koja traži implementaciju rješenja temeljenih na prirodi (NbS) u mediteranskom bazenu te poziva mediteranske vlade i civilno društvo da aktivno provode i promiču NbS kroz stvaranje mreža i zelene infrastrukture.
“IUCN se, preko svojih članica i partnera u mediteranskoj regiji, obvezuje podržati nove koalicije za provedbu NbS-a za rješavanje krize klime i biološke raznolikosti”, istaknuo je direktor Centra za mediteransku suradnju IUCN-a Antonio Troya.
Također, Italija, Francuska, Monako i Španjolska obvezale su se razviti prijedlog za uspostavu Posebno osjetljivog morskog područja u sjeverozapadnom Sredozemlju radi zaštite velikih kitova i drugih migratornih vrsta.
Savez za globalnu zaštitu mora, pokrenut tijekom Kongresa, udružit će snage s partnerima izvan Sredozemlja radi postizanja konkretne provedbe ciljeva „30 do 30“. Nadalje, Mediteranski konzorcij za zaštitu biološke raznolikosti, pokrenut prije nekoliko mjeseci, razvit će zajedničku NbS inicijativu za povećanje obalne otpornosti u nekoliko zemalja regije, rečeno je.
Unatoč razvoju novih inicijativa i drugih mreža tijekom IUCN-ovog kongresa, svi su se partneri složili oko potrebe za održivim financijskim mehanizmima i za jačanjem suradnje s privatnim sektorom i dionicima koji se ne bave očuvanjem, zaključuje se.
