Europska komisija u utorak je podržala i pozdravila vanjskopolitički zaokret američke ministrice financija Janet Yellen koja je zatražila uvođenje minimalnog globalnog poreza za korporacije, ističući pritom da visinu stope treba odrediti pod okriljem Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Yellen je u ponedjeljak najavila povratak Sjedinjenih Američkih Država “multilateralnom” svjetskom vodstvu na nizu polja, izrazivši nadu da će zemlje G20 prepoznati korist od završetka “tridesetogodišnje utrke prema dnu”.
>>>Yellen obećala suradnju, pozvala na minimalni globalni porez za korporacije
“Mi ostajemo predani garantiranju da svi biznisi, uključujući digitalne, plaćaju svoj pošteni udio poreza tamo gdje on s pravom pripada,” rekao je u utorak o prijedlogu Yellen glasnogovornik Europske komisije Dan Ferrie.
OECD već dulje vrijeme radi na dvije osnove globalnog plana oporezivanja, originalno usmjerene na tehnološke divove poput Googlea, Amazona, Microsofta, Facebooka ili Applea, a s ciljem naplaćivanja poreza na profit u pojedinoj zemlji neovisno o fizičkom sjedištu ili prisutnosti kompanija.
“Pozdravljamo snažnu potporu svih ministara financija G20 za sporazum o oba stupa OECD-a do srpnja 2021.,” rekao je Ferrie. “Nadamo se da će najava ministrice Yellen o povlačenju režima sigurnih luka i njezin poziv na minimalno oporezivanje dati novi zamah prema dogovoru o globalnom rješenju utemeljenom na konsenzusu ovog ljeta,” dodao je.
>>>Mislim da svi razumiju zašto minimalni korporativni porez moramo uvesti sada: Scholz
Glasnogovornik je odbio odgovoriti na pitanje nalazi li Unija minimalnu stopu od 21%, koju spominju američki dužnosnici i stratezi, primjerenom. “Mi radimo na rješenju unutar okvira OECD-a,” rekao je.
Reuters podsjeća da članice Europske unije koriste radikalno različite stope korporativnog poreza, od 9% u Mađarskoj i 12.5% u Irskoj do 32% u Francuskoj i 31.5% u Portugalu. Porivi i nastojanja Europske komisije prema ujedinjenju ili harmonizaciji oporezivanja u Europskoj uniji više su nego manje na mrtvoj točki od 2011. godine budući da svaka promjena podrazumijeva predaju određenog dijela suvereniteta u sferi fiskalne politike.
