Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je pojeftinila novac u financijskom sustavu osmi put zaredom komunicirajući ufanje da je s aktualnom korekcijom dobro pozicionirana za brođenje kroz globalnu gospodarsku nesigurnost uvjetovanu eratičnim protekcionizmom američkog predsjednika Donalda Trumpa.
ECB je referentne kamatne stope od prošlog lipnja smanjio za 2 postotna boda u nastojanju da gospodarstvo europodručja trgne iz postojane letargije u kojoj se našlo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.
Krojači monetarne politike drže da je inflacija – koja se u posljednje dvije godine propela do rekordnih visina uslijed presijecanja energetskih veza s Rusijom – sada zauzdana na priželjkivanoj razini od 2% u srednjem roku.
Upravno vijeće u takvom je okolišu tri ključne kamatne stope smanjilo za 25 baznih bodova. Kamatna stopa na novčani depozit određena je na 2.00%, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja na 2.15% a kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana na 2.40%.
We cut our key interest rates by 0.25 percentage points.
— European Central Bank (@ecb) June 5, 2025
Inflation is currently around our 2% target.
Read today’s monetary policy decisions https://t.co/emy3dvvpjz pic.twitter.com/c2ohoS7H99
Odluke na snagu stupaju s 11. lipnja.
“Pobjeda”
Referentna stopa od 2% u širokom je konsenzusu prihvaćena kao “neutralna”, odnosno kao ekvilibrijum u kojem monetarna politika ne potiče niti guši rast.
“Pri aktualnoj razini mi vjerujemo da smo u dobroj poziciji za plovidbu neizvjesnim okolnostima koje izranjaju,” rekla je predsjednica ECB-a, Christine Lagarde, u razgovoru s novinarima.
“Pobjednički krugovi uvijek su lijepi, ali uvijek postoji još jedna bitka. Mislim da smo s današnjim rezom i trenutnom razinom kamatnih stopa … na kraju monetarnog ciklusa koji je odgovarao na složene šokove, uključujući COVID, rat u Ukrajini.. i energetsku krizu,” proglasila je.
We stand ready to adjust all of our instruments within our mandate to ensure that inflation stabilises sustainably at our medium-term target, said President @Lagarde, after being asked whether the fight against inflation has been won. pic.twitter.com/uDV3O4KpeW
— European Central Bank (@ecb) June 5, 2025
Ponovila je i uobičajenu maksimu da je vijeće predano podacima bez unaprijed zacrtanog puta.
Odluka je usvojena “gotovo jednoglasno”, rekla je.
Putanja
Iznoseći prognoze i očekivanja, guvernerka je navela da bi pad cijena energenata i snaženje eura inflaciju moglo gurnuti ispod 2%, što je osobito izgledno ukoliko se materijaliziraju visoke stope američkih carina koje bi smanjile potražnju za europskim izvozom i višak svjetskog proizvodnog kapaciteta usmjerile prema Europi.
S druge strane, fragmentacija globalnih dobavnih lanaca mogla bi povećati inflaciju gurajući uvozne cijena naviše i doprinijeti ograničenjima kapaciteta u domaćem gospodarstvu, rekla je.
ECB je na X-u podijelio revidirana očekivanja za tekuću i iduću godinu u kojoj predviđa anemičnu inflaciju od 1.6%.
President Christine @Lagarde introduces the inflation outlook for the euro area pic.twitter.com/hmi3ARWch4
— European Central Bank (@ecb) June 5, 2025
Umanjena su i očekivanja o gospodarskom rastu europodručja u 2026. godini.
President Christine @Lagarde introduces the economic growth outlook for the euro area pic.twitter.com/XE3lpziWZz
— European Central Bank (@ecb) June 5, 2025
Zagonetka, zadrška
Glavna sokolica u Upravnom vijeću ECB-a, Njemica Isabel Schnabel, u posljednjim mjesecima sve snažnije i izravnije zagovara stanku u daljnjem popuštanju monetarne politike ECB-a kako bi analitičari dobili vremena za pažljivu procjenu posljedica izvanrednih okolnosti na domaćim i vanjskim tržištima.
Ukoliko trenutno postoji široki konsenzus on evolvira oko činjenice da su izgledi izloženi iznenadnim i radikalnim promjenama koje bi mogle zahtijevati različite odgovore.
Nedoumice uvjetuje uobičajena latencija u monetarnoj transmisiji. Odluke o kamatnim stopama u realnom se gospodarstvu manifestiraju i materijaliziraju nakon 12 do 18 mjeseci, što znači da bi kriva procjena mogla rezultirati podgrijavanjem ili pregrijavanjem gospodarstva i cijena.
U aktualnom kontekstu, putanja inflacije sugerira neposredno povlačenje cijena ispod ciljane razine, no srednjoročni scenarij puca od neizvjesnosti i ovisi o silini američkog protekcionizma, izglednim fiskalnim poticajima u članicama europodručju, potencijalnoj plimi superkonkurente robe iz Kine i drugim faktorima, uključujući inflatorne zelene politike ili starenje stanovništva koje stvara potisak na plaće.
U nastavku pročitajte priopćenje ECB-a.
Odluke o monetarnoj politici
Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ECB‑a za 25 baznih bodova. Odluka o smanjenju kamatne stope na novčani depozit, odnosno stope kojom Upravno vijeće usmjerava stajalište monetarne politike, zasniva se na novoj ocjeni inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike.
Inflacija je trenutačno na razinama oko srednjoročnog cilja Upravnog vijeća od 2 %. Prema novim osnovnim projekcijama stručnjaka Eurosustava prosječna stopa ukupne inflacije trebala bi u 2025. iznositi 2,0 %, u 2026. 1,6 % i u 2027. 2,0 %. U odnosu na projekcije iz ožujka revidirana je naniže za 0,3 postotna boda za 2025. i za 2026., i to uglavnom zbog nižih pretpostavki o cijenama energije i jačeg eura. Stručnjaci Eurosustava predviđaju prosječnu stopu inflacije bez energije i hrane od 2,4 % u 2025. te 1,9 % u 2026. i 2027., što je uglavnom u skladu s projekcijama iz ožujka.
Stručnjaci predviđaju da će prosječna stopa rasta realnog BDP‑a iznositi 0,9 % u 2025., 1,1 % u 2026. i 1,3 % u 2027. Projekcija rasta za 2025. nije revidirana zato što je rast u prvom tromjesečju premašio očekivanja i zato što se očekuje da će u ostatku godine podbaciti u odnosu na prethodna očekivanja. Premda se očekuje da će neizvjesnost povezana s trgovinskim politikama nepovoljno utjecati na poslovno ulaganje i izvoz, posebno u kratkoročnom razdoblju, sve veće državno ulaganje u obranu i infrastrukturu u sve će većoj mjeri podupirati rast tijekom srednjoročnog razdoblja. Veći realni dohodci i snažno tržište rada omogućit će veću potrošnju kućanstava. To bi, zajedno s povoljnijim uvjetima financiranja, trebalo pridonijeti otpornosti gospodarstva na globalne šokove.
S obzirom na veliku neizvjesnost stručnjaci su procijenili i određene mehanizme kojima bi različite trgovinske politike mogle utjecati na rast i inflaciju u određenim alternativnim ilustrativnim scenarijima, koji će se objaviti na mrežnim stranicama ECB‑a zajedno s projekcijama stručnjaka. Prema toj analizi scenarija, dođe li do dodatnog zaoštravanja trgovinskih napetosti tijekom sljedećih mjeseci, rast i inflacija bili bi na razinama koje su niže od osnovnih projekcija. No dođe li do smirivanja trgovinskih napetosti i povoljnog ishoda, stope rasta i, u manjoj mjeri, inflacije bile bi više nego u osnovnim projekcijama.
Većina mjera temeljne inflacije upućuje na zaključak da će se inflacija stabilizirati, i to postojano, na razinama oko srednjoročnog cilja Upravnog vijeća od 2 %. Rast plaća još je povećan, ali i dalje se primjetno smanjuje, pri čemu dobit djelomično neutralizira njegov utjecaj na inflaciju. Vlada manja zabrinutost da će povećana neizvjesnost i volatilni odgovor tržišta na trgovinske napetosti u travnju dovesti do pooštravanja uvjeta financiranja.
Upravno vijeće odlučno se zalaže za to da se inflacija stabilizira, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini od 2 %. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike, posebno u sadašnjim uvjetima iznimne neizvjesnosti, na svakom će sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Odluke Upravnog vijeća o kamatnim stopama ovisit će o njegovoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Upravno vijeće ne opredjeljuje se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.
Ključne kamatne stope ECB‑a
Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ECB‑a za 25 baznih bodova. U skladu s tim, kamatna stopa na novčani depozit smanjit će se na 2,00 %, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja smanjit će se na 2,15 % a kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana smanjit će se na 2,40 %. Smanjenje će stupiti na snagu 11. lipnja 2025.
Program kupnje vrijednosnih papira i hitni program kupnje zbog pandemije
Portfelj programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) i portfelj hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP) smanjuju se umjerenom i predvidljivom dinamikom jer Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira.
***
Upravno vijeće spremno je prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija u srednjoročnom razdoblju stabilizirala, i to postojano, na ciljnoj razini od 2 % i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike. Nadalje, Upravnom vijeću na raspolaganju je instrument zaštite transmisije, kojim može odgovoriti na neopravdanu, neurednu tržišnu dinamiku koja ozbiljno ugrožava transmisiju monetarne politike u svim državama europodručja radi učinkovitijeg ispunjavanja zadaće održavanja stabilnosti cijena.
Grabancijaš/Reuters
Monetarna politika ECB-a
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.