Europska središnja banka (ECB) u srijedu je nakon kriznog i izvanrednog vijećanja zavjetovala novu shemu za staru dužničku boljku u nastojanju da primiri investitore u državne obveznice koji ponovno zaziru od financiranja deficita u pojedinim, akutno opterećenim članicama europodručja.
>>>Mladež: Hoćemo li imati novu eurokrizu? Lagarde: Ne.
Covid krizom primirene cijene zaduživanja za periferiju opet skakuću uslijed najava stezanja monetarne politike nužnog za zauzdavanje epohalnih inflatornih pritisaka koje je nakon postpandemijskog povratka potražnje i remećenja opskrbnih lanaca dodatno pospješilo sankcioniranje i samoozljeđivanje Europske unije u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu.
Stare se bojazni ponajviše reaktiviraju u uobičajenim žarištima; Italiji, Španjolskoj i Grčkoj koje u potencijalnu novu besparicu putuju s “tampon novcem” iz programa za oporavak i otpornost (NPOO) osmišljenog u jeku pandemije.
>>>U sjeni korone ‘svi brišemo prašinu s modela dužničke krize u Italiji’
Suočen s krajem remisije, ECB je u srijedu rekao da će ostatak novca stvorenog (tiskanog, ako preferirate) u odgovoru na covid-krizu sada preusmjeriti u nova-stara žarišta.
>>>‘Možda malo kasnimo’: Holzmann želi dva, tri povećanja kamatne stope za financijski sustav
Banka je unutar Hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP) naštancala 1.7 bilijun eura koji su potom pronašli put do državnih proračuna, primarnih i sekundarnih dilera novca u europodručju i njegovoj periferiji.
Fragmentacija
Također je najavljen novi instrument protiv fragmentacije čiji se obrisi tek naziru.
“Upravno vijeće odlučilo je ovlastiti relevantne odbore Eurosustava zajedno sa službama ECB-a da ubrzaju dovršetak izrade novog instrumenta protiv fragmentacije (cijena zaduživanja) za razmatranje Upravnom vijeću,” rekli su iz središnjice nakon izvanrednog vijećanja.
>>>Ulazak Hrvatske u eurozonu koincidira s gašenjem tiskare, triježnjenjem
“Ne znamo hoće li to biti dovoljno, ovisi o tome kako će tržišta reagirati. Ali ako neće biti dovoljno, budite uvjereni da smo spremni” na daljnje korake rekao je nakon kriznog sastanka član vijeća i guverner nizozemske središnje banke Klaas Knot.
Neizvjesnost je u izjavi novinarima podcrtao i njegov slovački kolega, Peter Kazimir, rekavši da je “preuranjeno” govoriti o tome kako bi novi instrument mogao izgledati.
“Goli minimum”
Reuters piše da komunikacija ECB-a naizgled nije zauzdala strahove od reprize dužničke krize na koju je Europska komisija prije deset godina odgovorila nametanjem nemilosrdnih mjera štednje.
Investitori su pozdravili namjeru, ali i izrazili razočaranje zbog izostanka detalja ili čvrstih zavjeta.
>>>Top bankarica nakon svjetske turneje podijelila gledišta o kamatama, Rusiji i recesiji
“Mislim da je ovo u suštini goli minimum onog što se moglo očekivati, ali također vjerujem da je to najrealističniji ishod oko kojeg su danas mogli postići kompromis,” odvagnuo je ekonomist Danske Bank, Piet Christiansen uz procjenu da je najava vijeću kupila vrijeme i omogućila da nastavi s pažljivim motrenjem tržišta.
Prve, neposredne reakcije
Euro je neposredno nakon tiskovne konferencije oslabio za 0.7% u odnosu na dolar, dok je cijena zaduživanja za Italiju porasla za 7 baznih bodova.
>>>Italija promišlja kako animirati 2.6 milijuna ljudi koji su odustali od rada
Razlika u prinosu na referentne desetogodišnje obveznice Njemačke i Italije u prvi se mah povećala za 241 poen, ali se potom povukla na 231 bod sugerirajući da investitori vjeruju u spremnost ECB-a na odriješite akcije za kakvima je svojedobno posegnuo bivši guverner Mario Draghi uz povijesnu rečenicu da će banka u odgovoru na dužničku krizu “učiniti štogod zatrebalo”.
Grabancijaš/Reuters
