EP usvojio Zakon o obnovi prirode temeljen na paušalnoj procjeni Komisije

Sporni prijedlog EU-ovog Zakona o obnovi prirode, koji je oštro podijelio lijeve i desne eurozastupnike, preživio je glasanje u Europskom parlamentu u srijedu unatoč tome što su ga prethodno odbacili odbori parlamenta.

Odbacivanje prijedloga zakona zagovarali su zastupnici desnih klubova Europskog parlamenta, te se sporni zakon našao u središtu polemika zastupnika lijevog i desnog spektra.

>>>‘Dezinformacije i lažne vijesti’ u raspravi o Zakonu o obnovi prirode | EP

Prijedlog uredbe EU-a o obnovi prirode nije dobio potrebnu većinu na Odboru Europskog parlamenta za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane u lipnju pa su eurozastupnici u srijedu prvo glasali o tome hoće li odbaciti Komisijin prijedlog u cijelosti. Tijesna većina, njih 324 glasalo je protiv odbacivanja prijedloga, 312 ih je podržalo odbijanje, a suzdržanih je bilo 12, što znači da je propao pokušaj pučana i desnice da Europski parlament odbaci prijedlog Komisije. Zastupnici  su potom nastavili glasati o brojnim amandmanima kojima bi se dopunio Komisijin prijedlog.

Prijedlog Komisije zastupnici su u konačnici prihvatili s 336 glasova za, 300 protiv uz 13-ro suzdržanih.

Ishode glasanja bučnim su pljeskom pozdravili socijaldemokrati i zeleni.

Europska pučka stranka objavila je uoči glasanja da će glasati protiv spornog prijedloga Komisije. Pučani su se već krajem svibnja povukli iz pregovora uz objašnjenje da bi predloženi tekst doveo “do smanjenja proizvodnje hrane, povećao bi cijene, dodatno ugrozio sigurnost hrane u Africi i blokirao infrastrukturne projekte koji su ključni za klimatsku tranziciju” te ugrozio poljoprivrednike i ribare.

“Znanstveni konsenzus”

Izvjestitelj iz redova socijaldemokrata, Španjolac Cesar Luena rekao je u utorak na raspravi da nije istina da će se ugroziti proizvodnja hrane u Europi na što, između ostalog, upozoravaju europski pučani. Tvrdi da prijedlog ide u smjeru da se zadrži sigurnost hrane. “Neće biti dovoljno hrane ako ne bude dovoljno čistog tla i oprašivača”, naglasio je Luena.

“Zakon o obnovi prirode bitan je dio Europskog zelenog plana i temelji se na znanstvenom konsenzusu i preporukama za obnovu europskih ekosustava. Poljoprivrednici i ribari imat će koristi od njega; osigurava nastanjivu zemlju za buduće generacije. Naše usvojeno stajalište šalje jasnu poruku. Sada moramo nastaviti s dobrim radom, braniti svoje stajalište tijekom pregovora sa državama članicama i postići dogovor prije kraja mandata ovog Parlamenta za donošenje prve uredbe o obnovi prirode u povijesti EU-a,” dodao je u srijedu nakon glasanja.

>>>Fejkanje i cerek – privođenje Grete Thunberg – dio drugi | VIDEO

U prijedlogu se navodi da bi države članice trebale obnoviti najmanje 30 posto područja koja su u lošem stanju u svojim kopnenim, obalnim i slatkovodnim ekosustavima, kao i morskim ekosustavima do 2030., 60 posto tog područja do 2040. i 90 posto tog područja do 2050. godine.

“Rupe u znanju”

Europska komisija je Zakon o obnovi prirode predložila u lipnju 2022. uz tvrdnju da je više od 80 posto europskih staništa u lošem stanju.

>>>Mitovi i gledišta o ekološkoj poljoprivredi | PAN Europe

Treći dionik europske vlasti, Vijeće Europske unije, svoju je poziciju usvojilo 20. lipnja. Vijeće je prepoznalo dobrobiti i obveze u očuvanju okoliša, ali i podcrtalo da postoje “rupe u znanju”, odnosno da osim paušalnih procjena Komisije europske nacije nemaju relevantne podatke.

Grabancijaš/Hina/Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj