Potražnja za ukapljenim prirodnim plinom (LNG) kopni na ključnim tržištima Japana, Južne Koreje i Kine što stvara pritisak na Europu koja je lani uvezla 85 milijuna tona u povijesnom rekordu čiji se obaranje očekuje već ove godine.
Analitičari Refinitiva, pružatelja financijskih podataka s više od 40,000 elitnih klijenata u 190 zemalja, prošlog su mjeseca ocijenili da će Stari kontinent do kraja 2020. uvesti do 100 milijuna tona LNG-a iako već danas ponestaje skladišnog prostora.
>>>Uočite neodrživost održivih izvora energije na primjeru Škotske
“Neisporučeni tereti uglavnom će završiti na sjeverozapadu Europe, regiji ključnoj za balansiranje tržišta u razdobljima prekomjerne opskrbe,” naveo je Refinitiv u izvješću objavljenom krajem siječnja. Procijenjeno je da će teret odbijen u Aziji i Pacifiku ove godine u Europi iskrcati oko 78 brodova, što bi europski uvoz povećalo na 96 milijuna tona. Za poredbu, Japan je kao donedavni svjetski prvak u uvozu LNG-a lani kupio 76 milijuna tona.
Zahvaljujući obilju, europske cijene LNG-a ove su blage zime na razini ljetnih, ili niže.
Podaci Refinitiv Eikona trend potvrđuju već u siječnju ove godine kad je uvoz LNG-a u Europu bio 2 milijuna tona veći nego u istom mjesecu lani u kojem je pak uvezeno impozantnih 30 milijuna tona više nego u siječnju 2018.
“Ovog će ljeta biti manje prostora za injekciju plina u skladišta i već imamo veliko prebacivanje s ugljena na plin,” komentirao je Trevor Sikorski iz tvrtke za istraživanje tržišta plina i ugljika Energy Aspects. On je za agenciju Reuters, čija krovna kompanija Thompson Reuters posjeduje 45 posto Refinitiva, procijenio da će uvoz do kraja 2020. doseći 100 milijuna tona i rezultirati daljnjim padom cijena.
U siječnju je daleko najveći izvoznik u Europu bio SAD (grafika), koji svoje interese gura agresivno, milom ili silom. Američki predsjednik Donald Trump je udario sankcije kompanijama uključenima u projekt plinovoda Sjeverni tok 2, dok je ministar energetike Rick Perry europske nacije pozvao da kupuju američki “plin slobode” u prosjeku 30-ak posto skuplji od ruskog. Jedan od ključnih američkih igrača u EU je pritom uskoro bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović s Inicijativom triju mora koju Amerikanci podržavaju “s više milijardi dolara”.
Dakako i bez uvijanja, posljednji podaci sugeriraju da će “hrvatski” LNG projekt na otoku Krku, za koji je i prije aktualnih trendova predviđeno da će donositi gubitke kroz svoj čitav životni vijek do 2040. godine, biti veća pušiona nego što se mislilo.
Za Reutersovu grafiku “ljetnih zimskih cijena” LNG-a u Europi u siječnju 2020. kliknite ovdje.
