Zastupnici Europskog parlamenta odobrili su u ponedjeljak na plenarnoj sjednici pomoć Hrvatskoj iz Europskog fonda solidarnosti za saniranje posljedica razornog potresa u Zagrebu 22. ožujka u visini od 683,7 milijuna eura a oduku je na Twitteru pozdravio premijer Plenković.
>>>Komisija predložila 683,7 milijuna eura pomoći za saniranje posljedica potresa u Hrvatskoj
“Europski parlament upravo je potvrdio mobilizaciju 683,7 milijuna eura iz Fonda solidarnosti za saniranje posljedica potresa u Zagrebu i okolici. To je posljednji korak procesa, koji će nakon 89 milijuna eura predujma, omogućiti i isplatu ostatka sredstava za obnovu”, poručio je Plenković.
Predujam u iznosu od 88,9 milijuna eura, najviši ikada iz Europskog fonda solidarnosti, već je isplaćen u kolovozu.
>>>‘Najviši predujam ikada’ – Hrvatskoj stiže prvi novac za pomoć u obnovi od potresa: Komisija
Pomoć Hrvatskoj dio je šireg paketa od 823 milijuna eura. Preostali dio paketa namijenjen je za saniranje posljedica poplava u Poljskoj (sedam milijuna eura) te predujmove u visini od 132,7 milijuna eura za pomoć u suočavanju sa zdravstvenom krizom prouzročenom koronavirusom za nekoliko zemalja – Njemačku, Irsku, Grčku, Španjolsku, Hrvatsku, Mađarsku i Portugal.
U potresu je oštećeno ukupno 26 tisuća zgrada.
Potpora će pomoći Hrvatskoj da zacijeli rane od potresa
Eurozastupnica Željana Zovko također je pozdravila tu odluku.
“Ovaj primjer europske solidarnosti omogućit će Hrvatskoj da se oporavi kako od posljedica potresa, tako i od posljedica do sada neviđene pandemije“, naglasila je Zovko.
Zastupnica je odmah nakon potresa pozvala povjerenika za upravljanje krizama, Janeza Lenarčiča, da Hrvatskoj da prioritet pri raspodjeli potpore, uključujući pomoć za pandemiju covida-19.
Razorni potres jačine 5,5 stupnjeva po Richteru pogodio je 22. ožujka ove godine Zagreb i Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju.
>>>Hrvatskoj dodijeljeno 319 milijuna eura za sanaciju štete od potresa | Komisija
Hrvatski sabor donio je 11. rujna Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji, kojim se definira model po kojem će konstrukcijsku obnovu zgrada 60 posto financirati država, a po 20 posto Grad Zagreb i županije te vlasnici nekretnina.
