Vrućica koja u posljednjim mjesecima trese vodeća i druga gospodarstva EU-a i europodručja u travnju je stigla u Hrvatsku, pokazuje u ponedjeljak objavljeno istraživanje Europske komisije.
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj je u travnju iznosio 112,2 bodova, 3,2 postotna boda manje nego mjesec prije.
Značajan pad sentimenta i samopouzdanja je pritom zabilježen u svim ključnim sektorima, indeks je u industriji pao s 11.7 u ožujku na 5.8 u travnju, u uslužnim djelatnostima s 25,9 na 22,5, u maloprodaji s 16,2 na 9,5 i u građevinskom sektoru s 21,3 na 15,1.
Optimizam je istovremeno porastao među potrošačima, on je u negativnom teritoriju otkad je Komisija počela pratiti podatke za Hrvatsku, a u travnju je s negativnih 6,2 skočio na -3,4 boda.
Izvješće pokazuje da Hrvatska zrcali generalne trendove u eurozoni i EU. ESI je u europodručju u travnju pao za 1,6 boda na 104, a u EU za 1.5 boda na 103.7.
Od vodećih europskih ekonomija indeks je porastao samo u Nizozemskoj (+0.4), dok se smanjio u Francuskoj (-1.0), Italiji (-1.0), Njemačkoj (-1.5) i Španjolskoj (-2.6).
>>>Pročitajte ili preuzmite izvješće EK o ekonomskoj klimi u travnju
Snažan pad samopouzdanja poduzetnika i gospodarstvenika u industrijskom sektoru je pritom zabilježen u svakoj od ključnih komponentni; proizvodnim očekivanjima, aktualnom broju narudžbi i proizvodnim zalihama.
Europske ekonomije su nakon financijske krize oslonjene na monetarnu politiku Europske središnje banke o kojoj su postale ovisne. ECB je kroz kupovinu korporativnih i u manjoj mjeri državnih obveznica povećao količinu novca, uglavnom u financijskom sektoru, za više od 2.5 bilijuna eura no ta sredstva teško nalaze put do džepova građana i realne ekonomije.
