PolitikaPreporučeno

Fajon: postoji velika opasnost da Crna Gora skrene s europskog puta

Tanja Fajon; Foto: Aurore Martignoni/EC

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell izrazio je u ponedjeljak nadu da će članice EU-a odobriti novih 500 milijuna eura Ukrajini iz Europskog instrumenta mirovne pomoći.

“Nadam se da će zemlje članice postići dogovor o tim sredstvima iz Europskog instrumenta mirovne pomoći”, rekao je Borrell po dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova država članica koji su se u ponedjeljak okupili u Bruxellesu na redovitom mjesečnom sastanku.

>>>Borrell pozvao na nadnacionalna ulaganja u obrambene snage, nabavu oružja

Za isplatu nove tranše pomoći iz Europskog instrumenta mirovne pomoći, izvanproračunskog fonda koji je EU uspostavila za sprečavanje sukoba, izgradnju mira i jačanje međunarodne sigurnosti, nedostaje suglasnost Mađarske.

No, francuska ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna uvjerena je da će odluka danas biti donesena. “Ne sumnjam u to”, rekla je Colonna po dolasku na sastanak.

Do sada je iz toga instrumenta Ukrajini isplaćeno 3,1 milijarde eura u šest tranši od po 500 milijuna eura.

>>>Vijeće EU-a povećalo gornju granicu izvanproračunskog fonda za vojnu pomoć Ukrajini

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je po dolasku na sastanak da će Hrvatska nastaviti pomagati Ukrajinu.

“Na sastanku ću izraziti našu spremnost da nastavimo pomagati Ukrajini, posebice u razminiranju i u obnovi”, rekao je Grlić Radman.

Agenda

Osim o ruskoj agresiji na Ukrajinu i europskoj pomoći toj zemlji ministri će također razgovarati o stanju u Sahelu, obalnim državama zapadne Afrike, Iranu, Armeniji, Afganistanu i Venezueli.

Ministri vanjskih poslova Austrije i Slovenije Alexander Schallenberg i Tanja Fajon te hrvatski ministar Gordan Grlić Radman izvijestit će o svojim nedavnim posjetima Crnoj Gori.

>>>Rezime gledišta o uzdizanju zapadnog Balkana | pristupni pregovori

“Pozivam Crnu Goru da ozbiljno shvati europsku poruku o ustavnom sudu i njihovom kontroverznom zakonu o predsjedniku. Treba nam stabilna Crna Gora jasno usmjerena prema europskim vrijednostima i nadam se da će Crna Gora prevladati postojeću krizu i nastaviti svojim europskim putem”, rekao je Grlić Radman.

Slovenska ministrica vanjskih poslova Fajon koja je zajedno s austrijskim kolegom Schallenberom u prosincu posjetila Podgoricu u ime visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, rekla je da očekuje imenovanje nedostajućih sudaca ustavnog suda početkom veljače i da u suprotnom prijeti opasnost za prekid pregovora s tom zemljom.

Europski put

Crna Gora je već mjesecima u dubokoj političkoj i institucionalnoj krizi. Između ostaloga, ustavni sud te zemlje ne funkcionira od rujna jer broji svega troje od ukupno sedam sudaca i ne može donositi odluke. Zastupnici u crnogorskom parlamentu pet puta su pokušali izabrati nove suce, ali nijedan od kandidata nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu od 81 zastupnika u parlamentu te zemlje. Izbor sudaca Ustavnog suda uvjet je i za održavanje najavljenih izvanrednih parlamentarnih i redovnih predsjedničkih izbora jer upravo ta institucija rješava eventualne izborne žalbe nakon izbornog procesa.

“Ako propadne i šesti pokušaj izbora ustavnih sudaca, postoji velika opasnost da Crna Gora skrene s europskog puta”, rekla je Fajon, dodajući da zaustavljanje pristupnih pregovora nitko ne želi i da se zbog toga pomaže toj državi da provede potrebne korake.

Iranska revolucionarna garda

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Borrell, govoreći o Iranu, rekao je da nije moguće staviti na popis terorističkih organizacija Iransku revolucionarnu gardu bez odluke nekog suda u nekoj zemlji članici.

>>>EU dogovorio sankcije Iranu, zastao s devetim paketom protiv Rusije

“O tome nije moguće donijeti odluku bez sudske odluke. Ne možete reći smatram vas teroristom jer mi se ne sviđate”, rekao je Borrell po dolasku na sastanak.

Iranska revolucionarna garda ideološka je vojska uspostavljena nedugo nakon islamske revolucije 1979. godine i služi kao glavni  kao glavni organ zaštite vjerskog poretka i promicanja islamske revolucije u zemlji i inozemstvu.  S druge strane, glavna zadaća regularne iranske vojske je zaštita vanjskih granica. Iranska revolucionarna garda ima oko 125 tisuća pripadnika i raspolaže kopnenim, pomorskim i zračnim snagama.

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima

Comment here