Fikciji sklon premijer zadovoljan projekcijama, uvjeren u brz oporavak od koronakrize

Govoreći o aktualnoj gospodarskoj situaciji predsjednik Vlade Andrej Plenković u četvrtak je izrazio uvjerenje da će kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa biti kratkoročna.

“Sada moramo biti čvrsti i izdržati ovih nekoliko mjeseci koji su pred nama da bismo onda krenuli u snažan gospodarski oporavak odnosno nastavili trendove koje smo na temelju zdravoga gospodarskog rasta imali proteklih godina,” rekao je otvarajući 229. sjednicu Vlade.

U osvrtu na proljetnu gospodarsku prognozu Europske komisije koja na razini Unije predviđa recesiju nezabilježenu od Velike depresije, Plenković je istaknuo da je projekcija izvršnog tijela Unije za Hrvatsku povoljnija od prognoza Vlade.

“Oni u svojim predviđanjima, u odnosu na naša koja je ministar Marić predstavio prije nekoliko dana, u kojima smo mi procijenili pad u ovoj godini od 9,4 posto, procjenjuju da će to biti 9,1 posto. A ono što je interesantno jest da je prva procjena rasta BDP-a u idućoj godini također optimističnija nego naša i iznosi 7,5 posto, a mi smo bili kazali 6,1 posto,” rekao je.

“Kvalitetna reputacija”

Dodao je da Komisija u izvješću podcrtava kako Hrvatska u ovu krizu, u poredbi s onom od prije 12 godina, ulazi gospodarski i financijski otpornija.

“U ovom trenutku imamo jednu kvalitetnu reputaciju i to nam izrazito pomaže u razgovorima koje vodimo s predstavnicima međunarodnih financijskih institucija i agencija za kreditni rejting pa će Hrvatska biti povoljnije gledana i tretirana u odnosu na moguće povećanje kamatnih stopa,” odvagnuo je premijer ilustrirajući navedeno nedavnim zaduženjem na domaćem tržištu kapitala putem sedmogodišnje obveznice u iznosu od 1,445 milijardi eura uz kamatnu stopu 0,75 posto.

>>>Najnovije zaduženje RH najpovoljnije u povijesti (lipanj 2019.)

“To je u ovim okolnostima jedan izrazito povoljan uvjet i na taj način osiguravamo značajno financiranje svih potreba države u ovom trenutku,” rekao je.

Govoreći o rebalansu Državnog proračuna premijer je kao primarnu zadaću naveo kompenzaciju manjka.

“Odlučili smo ostati na razini planiranih rashoda, 147,3 milijarde kuna kada gledamo sve izvore. A kada je riječ o prihodima, s obzirom na okolnosti oni će pasti u odnosu na ono što smo planirali, i očekujemo da će biti na razini od 122 milijarde kuna. Naša je zadaća u ovom kontekstu da kompenziramo taj manjak u predstojećem razdoblju i zbog toga se i odvijaju sve ove operacije na domaćim i stranim financijskim tržištima. Dobivat ćemo i pomoć i od Europske unije.”

Optimizam Vlade, pesimizam poduzetnika

Procjene premijera, ususret izborima generalno sklonog “halucinacijama i fikcijama”, značajno su optimističnije od prognoza drugih dionika hrvatskog gospodarstva. Tako hrvatski trgovci pod okriljem Hrvatske gospodarske komore procjenjuju da će ionako nemoćni potrošači dodatno onemoćati i paziti na svaku kunu zbog čega će, prema njihovom mišljenju, za oporavak sektora trebati i do pet godina.

Hrvatska udruga poslodavaca u svom osvrtu na najavljeni krah BDP-a u tekućoj godini upozorava da gospodarske mjere Vlade ne odgovaraju razmjerima krize te poziva na radikalnije rasterećenje i poticanje poduzetništva.

Spomenimo i osvrt hrvatskih znanstvenica na tržište rada, čija je prognoza da će ono, uslijed ovisnosti o turizmu i strukturnih slabosti u čijem su kreiranju sukcesivno sudjelovale lijeve i desne vlade tek osjetit posljedice pandemije.

>>>Hrvatska je europski prvak u prekarnoj zaposlenosti: DZS

“Turizam čini petinu našeg BDP-a, a po udjelu doznaka iz inozemstva u BDP-u smo najviši u EU. Već dugo analitičari upozoravaju da se ne valja pasivno oslanjati na turizam, ali izgleda da je bila potrebna svjetska pandemija da se spozna puni razmjer takvih loših odluka,” rekla je u nedavnom razgovoru za Hinu profesorica komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Danijela Dolenec koja Vladi zamjera jer se “opetovano hvali manjom nezaposlenošću”, a pritom ne spominje demografska kretanja, egzodus stanovništva i činjenicu da Hrvatska danas ima manju razinu ekonomske aktivnosti i manju ukupnu zaposlenost nego 2008. godine.

Grabancijaš/Vlada RH