Na konferenciji “Zagreb financijsko središte – novi bankarski trendovi i fintech” održanoj 29. listopada u organizaciji Poslovnog dnevnika predstavljena je HUB Analiza 70. “FINTECH: PRIJETNJA ILI PRILIKA: Hoćemo li ‘klikati’ negdje drugdje” (.pdf).
Fintech donosi digitalnu transformaciju cjelokupnog financijskog poslovanja na temelju tehnologija vezanih uz internet, Big Data i algoritme. Ne obuhvaća samo fintech startupove i Big Tech kompanije koje ulaze u područje financijskih usluga. Klasične financijske institucije drugi su najveći ulagači u fintech. One traže poslovno održive načine prožimanja starih i novih tehnologija. S druge strane, najveće nebankarske fintech kompanije ulaze u bankarstvo, sklapaju partnerstva s bankama, preuzimaju ih i apliciraju za bankarske licence.
>>>Od danas pouzdana autentifikacija, sigurnija online kupnja i šira ponuda fintech usluga: Komisija
Fintech je po svojoj prirodi globalni biznis. Fintech startupovi teže globalnoj skalabilnosti po uzoru na Big Tech. EU u tom procesu zaostaje za SAD-om i Kinom jer još nije postignuto jedinstveno tržište financijskih usluga: svega 3% europskih potrošača koristi usluge ponuđača iz neke druge države članice. Međutim, fintech će biti katalizator tržišne arbitraže i unifikacije u Europskoj uniji.
U odnosima između klasičnih banaka, fintecha, Big Techa i ostalih financijskih institucija, svi su svima i potencijalni partneri i konkurenti, osobito u području mobilnih plaćanja. O novom izgledu tržišta u konačnici će odlučiti potrošači. Ta utakmica, kao i profiliranje novih navika potrošača, još nisu pri kraju, a u mnogim segmentima nalaze se tek na početku.
Financijske usluge zasnovane na klasičnim informatičkim i internetskim tehnologijama nisu na zalasku zbog pojave fintecha. U Hrvatskoj broj klasičnih transakcija karticama i kreditnih prijenosa veoma brzo raste. S 1,45 milijuna ugovorenih usluga internet bankarstva, što predstavlja 54% svih korisnika interneta, Hrvatska je na 21. mjestu u EU i postoji velik prostor za napredak koji je još veći u području e-trgovine. Međutim, konkurencija sprječava da rast volumena dovede do proporcionalnog rasta prihoda banaka.
>>>Startup Uhura i AI za obradu ugovora i dokumenata pobjednik Elevator Lab Challengea: RBA
Trend i struktura glavnih odrednica prihoda i rashoda hrvatskih banaka pokazuju da klasične bankarske poslove možemo smatrati zrelom industrijom u fazi konsolidacije, koja je nalik telefoniji pred 20 godina. Neto prihodi i troškovi u realnom se iskazu smanjuju, što objašnjava smanjenje udjela financijskog sektora u BDP-u sa 6,2% na 5% između 2011. i 2018. godine.
Konsolidacija, okrupnjavanje i internacionalizacija odnosno globalizacija financija će se nastaviti. Održivost toga procesa na hrvatskom tržištu ovisit će o pronalasku uravnotežene regulacije koja će hrvatskim bankama, u okviru Bankovne unije, omogućiti istovjetnu regulaciju na kakvu nailaze i njihovi konkurenti. Na taj će se način spriječiti regulatorne arbitraže, seljenja aktivnosti u druge zemlje i osigurati zadržavanje znanja i talenata u zemlji. Samo u takvim uvjetima hrvatski mobilni potrošači neće svoje potrebe rješavati „klikanjem negdje drugdje“.
Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, na konferenciji se u pozdravnom govoru zapitao može li fintech značiti promjenu:
„Preostaje nam riješiti fundamentalne slabosti, a to su pravni i pravosudni okvir. Naime, Hrvatska i Slovenija imaju najlošije propise. Možemo li to smatrati prednošću „u regiji“ kada u tom pogledu zaostajemo i za Srbijom?
>>>‘Egzistencijalni izazovi’ banaka i osiguravatelja sežu dalje od negativnih kamata: Villeroy
HUB se proteklih godina naročito usredotočio na borbu za pravnu sigurnost poslovanja. Pri tome, naročito želim istaknuti važnost zaštite vjerovnika uz, jasno, istovremenu i zaštitu prava potrošača. Čini se da se u ovom času događa neravnoteža u tim odnosima i za sada ne uspijevamo postići konkretnije rezultate koji bi dugoročno osigurali stabilan i predvidiv regulatorni okvir, odnosno pravnu sigurnost poslovanja, jasnu regulaciju i poštovanje kriterija stručnosti koji su, među ostalim, važan preduvjet za ulaganja i njihovu održivost. Naša je zadaća očuvati stabilnost bankarskog sustava jer je ta stabilnost konstanta koja je poboljšavala percepciju Hrvatske u očima investitora kroz razdoblje nepovoljnih gospodarskih rezultata, a zadržana je i u recentno doba gospodarskog uzleta.“
HUB
