Odbor za promet i turizam Europskog parlamenta u srijedu je prihvatio dogovor s Vijećem EU-a o ažuriranim smjernicama za transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T) koje sada uključuju više prometnih pravaca i čvorišta u Hrvatskoj.
Privremeni sporazum postignut prošlog prosinca između pregovarača Vijeća i Parlamenta ažuriranje je plana EU-a o izgradnji mreže željeznica, cesta, unutarnjih plovnih putova i kratke pomorske rute povezane preko luka i terminala diljem Europske unije. Trenutačni TEN-T projekti kreću se od Rail Baltica, koji povezuje Helsinki i Varšavu, do tunela Brenner, koji povezuje Austriju i Italiju, ili Lisabon–Madrid brze željezničke linije, navodi parlament.
U Hrvatskoj je do sada u europske prometne koridore bila uključena samo prometna veza Zagreba i luke Rijeka, no nove smjernice sada uključuju i luke Split i Ploče, regionalne željeznice u unutrašnjosti, zračne luke i drugu infrastrukturu.
Fond od 26 milijardi eura
Hrvatska će zahvaljujući ažuriranim smjernicama, u kojima je IDS-ov eurozastupnik Valter Flego intervenirao s više amandmana, za razvoj svoje prometne infrastrukture imati pristup fondu od 26 milijardi eura predviđenih EU-ovim financijskim okvirom do 2027. Ta sredstva iz Instrumenta za povezivanje Europe, CEF-a, namijenjena su razvoju devet europskih koridora i povezivanju 424 europska grada s lukama, zračnim lukama i željezničkim terminalima.
U pregovorima s Vijećem EU-a Europski parlament stavio je fokus na intermodalni prijevoz koji se prvenstveno odvija željeznicom, unutarnjim plovnim putovima ili kratkom pomorskom plovidbom. Na temelju novih pravila to će biti pojačano elektrificiranim željeznicama u središnjoj TEN-T mreži, koje će se kretati brzinama od 160 km/h za putnički željeznički i 100 km/h za teretni promet, i prelaziti unutarnje granice EU-a u prosjeku za manje od 25 minuta do kraja 2030, navodi EP.
Odbor za promet i turizam u srijedu je dogovor pregovarača Parlamenta i Vijeća usvojio s 35 glasova za, jednim protiv i dva suzdržana. Privremeni sporazum o pravilima TEN-T zastupnici u punom sastavu još trebaju prihvatiti na nekoj od predstojećih plenarnih sjednica, vjerojatno u travnju.
Brzine hrvatskih željeznica trebale bi se povećati na do 160 km/h
Flego ističe da “europski koridori Hrvatskoj donose velika financijska sredstva, a Hrvatsku još samo jedan korak dijeli do 26 milijardi eura od Europe, koje ćemo trošiti na financiranje velikih prometnih projekata”.
“Današnji se dogovor temelji na povezanoj Europi i željeznicama u dvije brzine. Jasno, mi smo na onoj puno sporijoj strani. Sjever Europe će 2030. putnike prevoziti brzinom od 250 km/h, dok će na istoku maksimalna brzina vlakova biti 160 km/h. No, uzmemo li u obzir prosječnu brzinu naših vlakova danas – 50 km/h, uspjeh je itekako značajan. Putovanje vlakom od Rijeke do Zagreba danas traje 45 minuta duže nego prije 18 godina, tako da će brzina od 160 km/h na dionicama Rijeka-Split, Rijeka-Zagreb i Zagreb-Vinkovci za nas predstavljati brzinu svjetlosti”, pojasnio je Flego.
Željeznički tunel kroz Učku
Flego je u stajalište parlamenta amandmanima unio više prijedloga, ističe ured zastupnika u priopćenju. “Ponosan sam na nas europske liberale, jer za ovo radimo od 2015. godine“, naglasio je Flego (IDS/Renew) prilikom izglasavanja dogovora o definiranju europskih prometnih koridora, tzv. TEN-t mreži.
Luka Rijeka tako ulazi na čak tri europska koridora, a Split i Ploče na jedan. Zračne luke Zagreb, Dubrovnik i Split imat će mogućnost europskim novcem osigurati direktnu željezničku, tramvajsku ili metro vezu do najvećeg grada u blizini. Osam manjih gradova od Savudrije do Dubrovnika dobiva pristup financiranju morskih i zračnih luka, što obuhvaća modernizaciju marina, dodatne vezove, obnovu riva i lukobrana te modernizaciju infrastrukture u manjim regionalnim zračnim lukama, poput Pule i Cresa. Od regionalnih željeznica koje su ušle u TEN-t mrežu riječ je o Istarskoj i Podravskoj pruzi. Istri to otvara put za modernizaciju željeznice prema Trstu, a otvara se i put za najveću investiciju u povijesti naše zemlje od neovisnosti – željeznički tunel kroz Učku. Otoku Krku otvara se prilika za novi most, kao i cestovno-željeznički spoj prema Rijeci, navodi ured zastupnika.
“Prepoznali smo potrebu uvrštavanja Luke Rijeka rame uz rame s ostalim Sjevernojadranskim lukama, kao i potrebu povezivanja Istre i Rijeke sa Slovenijom – cestom i željeznicom. Također, na naš će prijedlog i zemlje Zapadnog Balkana moći koristiti sredstva iz CEF-a, po prvi put u povijesti. Mali korak za EU, ali za zemlje u susjedstvu ogroman. Do izmjene karte europskih koridora bili smo na marginama europske prometne politike. Sad smo konačno dio europske prometne elite”, zaključio je Flego.
Povezane vijesti
