Državni zavod za statistiku donosi detaljni uvid u proračunski manjak (deficit) i razinu duga opće države iskazane u Izvješću o prekomjernome proračunskome manjku (deficitu) i razini duga opće države (travanjsko Izvješće) za razdoblje od 2015. do 2018. prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010.) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.
Fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama temelji se na Izvještaju o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države. Ugovorom iz Maastrichta uspostavljena su dva glavna kriterija fiskalnog nadzora: udio proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti veći od 3% BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60% BDP-a.
>>>Conte: disciplinski postupak ‘biti je ili ne biti’ za vladu i Italiju
Ovo izvješće podnosi se Europskoj komisiji (Eurostatu) dva puta godišnje – na kraju ožujka (travanjsko Izvješće) i na kraju rujna (listopadsko Izvješće). Izvješće se odnosi na razdoblje posljednje četiri godine i za tekuću godinu, u kojoj su podaci za tekuću godinu bazirani na prognozama Ministarstva financija. Nacionalni statistički uredi obvezni su objaviti Izvješće na svojim internetskim stranicama.
Pokretači suficita
U 2018. suficit konsolidirane opće države iznosio je 758 milijuna kuna, odnosno 0,2% BDP-a, dok je u 2017. suficit iznosio 2 889 milijuna kuna ili 0,8% BDP-a. U 2016. deficit je bio jednak -3 440 milijuna kuna ili 1,0% BDP-a te je u 2015. bio jednak -10 829 milijuna kuna ili 3,2% BDP-a.
Konsolidirani dug na kraju 2018. iznosio je 284 694 milijuna kuna ili 74,6% BDP-a, dok je u 2017. iznosio 284 316 milijuna kuna, odnosno 77,8% BDP-a. U 2016. dug je iznosio 282 766 milijuna kuna, odnosno 80,5% BDP-a, dok je u 2015. iznosio 284 373 milijuna kuna, odnosno 83,7% BDP-a.
Veliki utjecaj na iznos suficita u 2018. imao je ponovni pad proračunskog salda državnog proračuna u odnosu na prethodnu godinu, s 2 292 milijuna kuna na 191 milijun kuna, kao rezultat pozitivnih ekonomskih trendova.
Najveći utjecaj na generiranje suficita u 2018. u odnosu na prethodne godine imalo je znatno poboljšanje financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te povećanje poreznih prihoda. U 2018. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 76 804 milijuna kuna, što je porast od 7,2% u odnosu na 2017.
Porezni podaci prema obračunu nacionalnih računa jesu podaci o državnim novčanim primicima koji su prilagođeni metodologiji ESA 2010. tako da se primjenjuje metoda vremenskog prilagođavanja (metoda TAC).
Osim toga, utjecaj na generiranje suficita imalo je i smanjenje kamatnih rashoda. U 2018. kamatni rashodi iznosili su 8 877 milijuna kuna, što je za 9,1% manje nego u 2017.
Nadalje, zabilježen je rast investicija koje su u 2018. iznosile 13 213 milijuna kuna, što je za 33,8% više nego u 2017. te su zabilježena plaćanja po pozvanim jamstvima za brodogradilišta u iznosu od 2 530 milijuna kuna, što je utjecalo na smanjenje suficita.
Minimalna revizija
U usporedbi s listopadskom notifikacijom, deficit države za razdoblje od 2015. do 2017. minimalno je revidiran te je bio za 858 milijuna kuna manji u 2015. ili 0,25% BDP-a, za 164 milijuna kuna veći u 2016. ili 0,05% BDP-a, dok je u 2017. deficit bio veći za 269 milijuna kuna ili 0,07% BDP-a. Spomenute revizije proizlaze najvećim dijelom zbog uključivanja novih jedinica kao i ostalih metodoloških izmjena.
Osim toga, u obuhvat opće države u travnju 2019., u skladu s Priručnikom o javnom deficitu i dugu, uključena su brojna javna poduzeća koja su pala test tržišnosti u dvije uzastopne godine kao i poduzeća koja su na temelju kvalitativnih kriterija uključena u sektor države. To, između ostalog, uključuje i sve turističke zajednice.
U 2018. primarni suficit opće države iznosio je 9 635 milijuna kuna ili 2,5% BDP-a, što je za 23,9% manje nego u 2017.
Razina duga konsolidirane opće države na kraju 2016. i 2017. porasla je za oko 1 milijardu kuna u odnosu na podatke objavljene kod EDP-ove notifikacije u listopadu 2018. zbog daljnjeg usklađivanja obuhvata sektora opće države s metodologijom ESA 2010.
>>>U 2018. rast državnog duga, cijena vode: Državna revizija
Bez obzira na porast razine, udio duga konsolidirane opće države u BDP-u i dalje kontinuirano pada u posljednje četiri godine, tako da je u 2018. pao za 3,2 postotna boda BDP-a u odnosu na 2017., tj. iznosi 74,6% BDP-a. U nominalnim iznosima dug bilježi blagi porast u odnosu na 2017. (379 milijuna kuna ili 0,1%). Uzrok tome je što je porast neto zaduženja (2,7 milijardi kuna) gotovo poništen negativnim tečajnim razlikama (-2,3 milijarde kuna), piše DZS.
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.