PolitikaPreporučeno

Gong: državni novac sredstvo je pritiska, medijske ovisnosti i pristranosti

Foto: Nika Akin/Pixabay

Milijuni iz proračuna i državnih tvrtki slijevaju se u birane medije za što ne postoje kriteriji ni transparentnost, ističe se u istraživanu Gonga koje će uskoro biti predstavljeno javnosti, a u kojem je kao prvak u netransparentnom trošenju državnog novca za oglašavanje naveden HEP.

>>>Vlada predložila produljenje privremenih mandata u Nadzornom odboru Hrvatske elektroprivrede

“Državni HEP preko brzorastuće Real grupe, vodeće marketinške agencije, plasira po 20 milijuna kuna godišnje, a novinski nakladnici Styria i Hanza media od HEP-a dobiju i do četiri milijuna kuna. Analiza tekstova o HEP-u u Jutarnjem i Večernjem listu pokazuje da nakon serije državnih oglasa izostaje bilo kakvo propitivanje njihovog rada”, ističe se u uvodu istraživanja koje potpisuju autori Saša Paparella, izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet i nagrađena novinarka Melisa Skender.

U 2021. Styria je s državnih jasli dobila 1,27 milijuna kuna – od toga Večernji list 770.000 kuna, a 24 sata 500.000 kuna. Konkurentska Hanza media dobila je 1,14 milijuna kuna, Plavi radio 180.000 kuna te Novi list 100.000 kuna.

Samocenzura

Favoriziranje pojedinih medija i dodjela državnog novca bez pravila može pogodovati cenzuri u redakcijama, objašnjavaju u Gongu pozivajući se na zaključke iz svojih prethodnih istraživanja. Naglašavaju i da je do potpunih podataka nemoguće doći te da u Hrvatskoj nisu određeni ni osnovni kriteriji podjele javnog novca medijima.

>>>Gong upozorava na ‘koruptivni rizik, zaključavanje informacija o državnim tvrtkama’

Prema rezultatima istraživanja o oglašavanju države i tvrtki u državnom vlasništvu u medijima od 2017. do polovice 2021. iz državnog proračuna je za oglase na Novoj TV plaćeno 18,2 milijuna kuna, RTL je dobio 15,3 milijuna kuna, Večernji list 10,5 milijuna, a Hanza media 10,1 milijuna kuna.

“Riječ je o tek dijelu uplata na račun medija, dok je stvarni iznos uplata koje medijima stižu iz javnih tvrtki i tvrtki koje kontrolira država netransparentan i ti podaci se nigdje ne objavljuju. Podaci o troškovima za oglašavanja državnih tvrtki nisu dostupni u bazi podataka državne riznice”, navedeno je u Gongovom istraživanju.

>>>Ured predsjednika reagirao na napise ‘petokolonaške bande, plaćenika Hanžar Media’

S druge strane, upravo je HEP u najnovijem istraživanju istaknut kao najvažniji oglašivač i sponzor od svih kompanija u vlasništvu države. “Ta je energetska kompanija prvak u netransparentnosti u trošenju državnog novca, a na novinarska pitanja o svojoj politici oglašavanja i sponzoriranja već odavna odlučili su ne odgovarati”. Dodaje se i kako na njihov upit o financiranju medija nitko iz HEP-a nije odgovorio, ocjenjujući to dosta poražavajućim za mega-kompaniju u državnom vlasništvu koja je lani imala 10,4 milijarde kuna prihoda.

Novac za ‘nježno’ pisanje

“HEP je odavna prestao odgovarati na upite javnosti o tome koliku masu novca troši na oglašavanje, aktivnosti kojoj nerijetko pribjegavaju samo zato da bi obeshrabrili medije u čeprkanju po njihovu poslovanju. Za potrebe ovog Gongovog projekta opet smo, po tko zna koji put, poslali HEP-u upit o tome po kojim kriterijima određuju sponzorstva i objavljuju oglase, no iz tog tijela javne vlasti ni ovog puta nismo dobili suvisle odgovore” kazao je Paparella za Hinu. Zaključio je da je HEP preuzeo ulogu koju je nekoć, do privatizacije, imalo Croatia osiguranje pa svojim novcem pomaže cijeli niz medija te zauzvrat dobiva “nježno pisanje o načinu svog poslovanja”.

>>>Komisija utvrđuje nove propise o političkom oglašavanju, biračkim pravima i financiranju stranaka

Istraživanje novinara Paparelle poziva se i na tekst objavljen na portalu Zagrebi.hr koji je HEP-u uputio dodatni zahtjev za pristup informacijama, tražeći uvid u 239 dokumenata o financiranju medija. No, iako je HEP dužan odgovoriti jer, kao tvrtka u vlasništvu države po Zakonu o pravu pristup na pristup informacijama (ZPPI) mora zainteresiranima dostaviti tražene informacije, u ovom slučaju nije stigao čak ni formalni odgovor.

Muk

O HEP-ovoj praksi šutnje dodatne informacije za Hinu dali su i u uredu Povjerenika za informiranje Zorana Pičuljana.

>>>Odluka o slučaju Šuice u interesu javnosti: povjerenik Pičuljan u raspravi Gonga

Iz godišnjih izvješća povjerenika Saboru, a temeljem podataka koje je dostavio HEP, vidljivo je da je 2018. bilo 31 usvojenih i 31 odbijen zahtjev za pristup informacijama, iduće godine 47 usvojenih i 32 odbijena, a lani 64 usvojena i 10 odbijenih. No, s druge strane, temeljem drugostupanjskog odlučivanja povjerenika od 2018. do listopada ove godine, bile su ukupno 72 žalbe, od toga 45 žalbi na tzv. šutnju uprave, a 27 žalbi protiv rješenja HEP-a.

>>>Gong upozorava na ‘koruptivni rizik, zaključavanje informacija o državnim tvrtkama’

“Od 44 žalbi zbog šutnje uprave u 57 posto slučajeva povjerenik nalaže HEP-u rješavanje zahtjeva”, ističe se u odgovoru i dodaje da u 36 posto slučajeva povjerenik donosi rješenje o obustavi postupka, jer je zahtjev u međuvremenu riješen.

Što se, pak, tiče odluke povjerenika u žalbenom je postupku protiv rješenja HEP-a 50 posto poništenih rješenja i vraćenih na ponovni postupak, a čak je 34,62 posto poništenih rješenja kojima je povjerenik izravno omogućio pristup informacijama.

Institucije počele probijati zid šutnje

Dakle, nadležne institucije počele su probijati HEP-ov “zid šutnje”, a neki dokumenti o oglašivačkoj i sponzorskoj politici te tvrtke ipak su iscurili u javnost. Prema tekstu portala Zagrebi.hr u kolovozu, a koje nitko nije osporio ni zatražio ispravak, otkrilo se da je HEP samo Real grupi u 2020. uplatio oko 20 milijuna kuna.

>>>Političke stranke ‘ključni facilitatori korupcije’ u Hrvatskoj | Gong

U tom tekstu se dalje nabraja kako se dijelio HEP-ov novac medijima. Prema tim podacima, novinska nakladnička kuća Styria je u četiri godine, od 2018. do 2021., dobila preko 7,4 milijuna kuna, a Hanza media tek nešto manje.

U 2021. Styria je dobila 1,27 milijuna kuna – od toga Večernji list 770.000 kuna, a 24 sata 500.000 kuna. Konkurentska Hanza media dobila je 1,14 milijuna kuna, Plavi radio 180.000 kuna te Novi list 100.000 kuna.

Na temelju novčanih priloga medijima slijedi i analiza Gongova istraživanja – Kako mediji pišu o državnim tvrtkama koje kod njih zakupljuju oglase? U analizi je kao prvi naveden Jutarnji list iz Hanza medije, a navodi se da je samo jedan dan u svibnju prošao bez ijednog oglasa državnih tvrtki i ministarstava.

>>>Predstavnici državne uprave nametnuli predsjednika, ‘preuzeli’ Savjet za razvoj civilnog društva

HEP u prvoj polovici svibnja nije u Jutarnjem listu objavio ni jedan oglas, a onda je naglo krenulo. Do kraja tog mjeseca objavljeno je pet oglasa i to većinom preko cijele strane. Uz te oglase, u prilogu Magazin na dvije strane objavljen je intervju s predsjednikom uprave HEP-a Franom Barbarićem, a od petnaestak postavljenih pitanja niti jedno nije vezano uz bilo kakvu negativnost. Nakon toga, HEP je preko cijele stranice Jutarnjeg objavio čestitku građanima za Dan državnosti pa se može steći dojam da je sav taj marketinško-novinarski posao bio dogovoren u istom paketu.

“Rezultati tako snažne financijske podrške nisu izostali – u Jutarnjem listu je postalo gotovo nemoguće naći kritičke tekstove o HEP-u, a u što smo se uvjerili analizom novinskih tekstova objavljenih u tom dnevniku od 1. siječnja do 15. kolovoza 2022.”, zaključuje se u istraživanju.

Potrebni jasni kriteriji trošenja javnog novca

Slično je prošla i Styria u “seciranju” njihova admiralskog broda – Večernjeg lista. Kad je Večernji list čitateljima poklanjao platnenu torbu, sponzori te akcije bili su HEP i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), koji su tom prilikom platili tri stranice oglasa.

>>>Grabancijaš je Banožića uhvatio u bezočnoj laži, povjerenstvo utvrdilo njegov teški moralni slom

HEP se u Večernjem listu u svibnju triput oglasio, a platili su i oglas o izložbi neandertalaca u Krapini. Večernjakova ekološka akcija Rezolucija zemlja, koju uz privatne partnere sponzoriraju HEP i FZOEU, imala je sedam oglasa. Analiza sadržaja novinskih tekstova objavljenih od 1. siječnja do 15. kolovoza 2022. pokazuje da je, od 23 teksta gdje se spominje HEP, jako malo onih posvećenih istraživanju eventualnih problema ili nezakonitosti u toj kompaniji. Zadnji tekst koji kritizira predsjednika uprave Franu Barbarića objavljen je i prije nego što je on došao na tu poziciju 2017., zaključuje se.

Stoga, istraživanje završava uz Gongovu jasnu preporuku da su potrebni jasni kriteriji trošenja javnog novca.

“Javno financiranje medija trebalo bi biti posve transparentno, s javnim pozivima i jasnim kriterijima, kako vlada i lokalni čelnici više ne bi mogli ucjenama tjerati da se pišu samo afirmativni tekstovi. Potrebno je jasno razraditi kriterije po kojima se medijima dodjeljuje javni novac” navodi se. Javne tvrtke i tijela državne uprave trebalo bi zakonom obvezati da transparentno prikazuju sve svoje financijske transfere prema medijima, bez obzira radi li se o direktnoj podršci, financiranju kroz oglase ili različite evente, za što je nužno promijeniti zakone.

>>>Milardović upozorio na ‘autoritarne tendencije’ Plenkovića | uhićenje ministra Horvata

“No bilo koje novo zakonsko rješenje mora prvo odobriti Vlada, a budući da je aktualna zacijelo zadovoljna sadašnjim modelom po kojem se državni novac pretvara u sredstvo pritiska na medije, još nema političke volje za promjenom”, zaključuje se u istraživanju znakovita naslova “Državno financiranje bez jasnih kriterija: Alat za cenzuriranje medija?”.

Pratite nas na Google vijestima

Piše: Miroslav Edvin Habek