Gospodarstvo europodručja u drugom je tromjesečju posustalo nakon frenetične aktivnosti na početku godine uvjetovane nastojanjima da se preduhitre carine američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Prema preliminarnoj, u srijedu objavljenoj brzoj procjeni Eurostata, sezonski prilagođeni bruto domaći proizvod (BDP) u drugom je tromjesečju 2025. u poredbi s prvim porastao za 0.1% u eurozoni i za 0.2% u Europskoj uniji.

U usporedbi s drugim tromjesečjem prethodne godine, BDP je porastao za 1.4% u eurozoni i za 1.5% u EU.
“Iako je usporavanje u velikoj mjeri nusproizvod zavaravajuće zdravih brojki iz prvog tromjesečja, općenita slabost u nacionalnim podacima ukazuje da gospodarstvu nedostaje zamah, sa samo nekoliko zemalja koje pušu u njegova jedra,” rekao je o rezultatima iskusniji analitičar Oxford Economicsa, Riccardo Marcelli Fabiani.
Divergencija
Prvi podaci, iz kojih je izostala Hrvatska, ukazuju na razilaženje i neuravnoteženost.
Tako je Španjolska, koja na krilima turizma, nadnacionalnih i nacionalnih poticaja u posljednje vrijeme postojano odskače od drugih članica europodručja, zabilježila kvartalni rast od 0.7%, dok je u prošlosti bodra Irska iskusila kontrakciju za 0.1%.
“Španjolska je u potpuno drugoj ligi, pokazujući tvrdoglavo snažan dinamizam. Umjereni pad irskog BDP-a u drugom tromjesečju sugerira da postoji mnogo prostora za daljnju korekciju,” komentirao je Fabiani za Euronews.
Solidan rast bilježe i gospodarstva Portugala i Estonije koja su s kvartala na kvartal porasla za 0.6%, odnosno 0.5%.
S druge strane, Njemačka je uz pad BDP-a za 0.1% zaključila dionicu skromnog rasta koja je trajala od sredine 2024. godine.
BDP najsnažnijeg europskog gospodarstva kliznuo je unatoč fiskalnoj potpori koja se rasplamsava uz bodre izglede za 2026. godinu.
Neugodno je iznenadila i Italija, uz sažimanje za 0.1% nakon rasta od 0.3% u prvom tromjesečju.
Analitičari i tržišta u konsenzusu su očekivali rast za 0.2%. Talijansko gospodarstvo kvartalnu kontrakciju nije iskusilo od trećeg tromjesečja 2023. godine.
Francuska je istovremeno iznenadila s pozitivne strane, uz bolji od očekivanog rast za 0.3%. Oxford Economics pritom upozorava na “mirage” jer je “ružičasta slika” uglavnom oslikana povećanjem zaliha, dok su i domaća potražnja i neto trgovina zapravo prigušene.
Viša ekonomistica Capital Economicsa, Franziska Palmas, za WP je odvagnula da će izazovi potrajati.
“S obzirom na to da će američka univerzalna carina od 15% vjerojatno oduzeti oko 0.2% BDP-a regije, rast će vjerojatno ostati slab u ostatku ove godine.”
Povezane vijesti

Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.








