Europska građanska inicijativa “Stanovanje za sve”, koja od Europske komisije (EK) zahtijeva da omogući povećanje javnog stambenog fonda i osigura uvjete za dostupnost priuštivih stanova većem broju građana, predstavljena je u utorak na Trgu Europe odakle su građani pozvani da potpišu peticiju housingforall.eu.
“Stanovi moraju biti priuštivi, a stanovanje društvena briga”, poručili su predstavnici udruga i organizacija koje su se priključile kampanji europske inicijative “Housing for all” protiveći se rastu cijena i najamnina stanova.
“Traži se lakša izgradnja javnih stanova tako da investicije u javno stanovanje ne ulaze u obračun javnog deficita, kako je definirano Mastriškim ugovorima, kao i da se na razini Europske unije reguliraju digitalne platforme koje se bave kratkoročnim najmom”,
Kredit za rješavanje stambenog pitanja onemogućen zbog nesigurnih oblika rada
Cijene najma prelaze i 40 posto ukupnih primanja kućanstva, a mnogima je zbog nesigurnosti radnog odnosa, nemoguće plaćati rate kredita, rekao je Bojan Nonković iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju, upozoravajući da građani izdvajaju sve više vremena za put na posao, što narušava njihovo zdravlje i kvalitetu života.
Naglasio je da u Hrvatskoj između 70 i 80 posto mladih u dobi od 18 do 34 godine još uvijek živi s roditeljima jer si ne mogu priuštiti skupi najam ili kredit za stan.
“Mladi su, posebno žene, ograničeni zbog nesigurnih oblika rada. Oko 90 posto novosklopljenih ugovora je rad na određeno vrijeme, a takvi ugovori su obično slabije plaćeni nego stalni ugovoru o radu. Sve to smanjuje mogućnosti dizanja kredita za rješavanje stambenog pitanja”, upozorio je.
Hrvatska osigurava 2 posto javnog stambenog prostora, Beč i do 60 posto
Iva Marčetić iz udruge Pravo na grad je rekla kako se kampanjom od EK-a traži da EU-a promijeni pravila i time omogući državama članicama da grade više javnih stanova, kako stanovanje ne bi ulazilo u proračun deficita.
“Traži se lakša izgradnja javnih stanova tako da investicije u javno stanovanje ne ulaze u obračun javnog deficita, kako je definirano Mastriškim ugovorima, kao i da se na razini Europske unije reguliraju digitalne platforme koje se bave kratkoročnim najmom”, pojasnila je.
Marčetić je kao pozitivan primjer navela Beč u kojemu je 60 posto stanova u neprofitnom sektoru ili javnom vlasništvu.
“Hrvatska osigurava stanovnicima samo dva posto javnog stambenog prostora dok, primjerice, Beč osigurava do 60 posto stambenih jedinica u javnom ili neprofitnom sektoru”, rekla je.
Kampanja će trajati godinu dana, a potpisi će se skupljati na web stranicama Prava na grad i ostalih organizacija članica inicijative.
Oko 90 posto novosklopljenih ugovora je rad na određeno vrijeme, a takvi ugovori su obično slabije plaćeni nego stalni ugovoru o radu. Sve to smanjuje mogućnosti dizanja kredita za rješavanje stambenog pitanja”,
Treba prikupiti milijun potpisa na razini EU-a
“Građani time imaju priliku utjecati na EU legislativu, a na razini EU-a treba prikupiti milijun potpisa kako bi se o problemu raspravljalo u EK-u”, kazala je.
Navela je problem kratkoročnog iznajmljivanja, primjerice putem servisa Airbnb-a, što smanjuje broj stanova dostupnih za dugoročan najam i povećava cijenu.
>>>Podoljnak: prekinite trošiti javni novac na svoju agresivnu protureferendumsku kampanju
Potreba za domom nije luksuz, poručili su iz inicijative, nego jedna od ključnih potreba o kojem društvo mora voditi brigu. Kuće i stanovi su prenapučeni, pa u čak 40 posto slučajeva u stanovima živi preveliki broj članova.
Predstavljanjem inicijative “Stanovanje za sve” Zagreb, u kojem cijene dugoročnog najma rastu i preko 10 posto godišnje, se pridružio gradovima poput Barcelone, Lisabona i Bruxellesa.
Kontekst
Europska građanska inicijativa uvedena je Ugovorom iz Lisabona te je u travnju 2012., nakon stupanja na snagu Uredbe o građanskoj inicijativi, kojom se provode odredbe Ugovora, pokrenuta kao instrument s pomoću kojega građani mogu utjecati na politički program. Predsjednik Juncker u svojem je govoru o stanju Unije 2017. predstavio prijedloge Europske komisije za reformu europske građanske inicijative radi povećanja njezine pristupačnosti. U prosincu 2018. Europski parlament i Vijeće postigli su politički dogovor o reformi te je u skladu s tim početak primjene revidiranih pravila predviđen za 1. siječnja 2020.
>>>Privatizacija francuskih zračnih luka pogođena teškim referendumom
Ako europsku građansku inicijativu nakon njezine službene registracije podrži najmanje milijun građana iz barem četvrtine država članica EU-a, Europska komisija može se pozvati da predloži pravni akt u područjima u kojima za to ima ovlasti.
Predložena mjera prihvatljiva je pod sljedećim uvjetima: da ne izlazi očito iz okvira ovlasti Komisije za podnošenje prijedloga pravnog akta, da nije očito uvredljiva, isprazna ili uznemirujuća te da nije očito u suprotnosti s vrijednostima Unije.
Dodatne informacije:
Cjeloviti tekst predložene europske građanske inicijative (dostupan od 18. ožujka)
Europske građanske inicijative za koje se trenutačno prikupljaju potpisi
Internetska stranica europske građanske inicijative
Uredba o građanskoj inicijativi
Internetska stranica inicijative Stanovanje za sve
