Predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća Ivan Mišetić u utorak je nakon vijećanja s predstavnicima Vlade i sindikata o daljnjem tijeku subvencioniranja gospodarstva pogođenog koronavirusom “sa zadovoljstvom rekao da odavno nije postignuta takva razina suglasnosti” o zaključcima sastanka.
“Želim naglasiti da temeljno tijelo prijedloga gospodina Aladrovića s vladine strane koje se odnosilo na kriterije (za primaju pomoći) ide po logici mjesec za mjesec, promatrajući tržišna zbivanja i okolnosti koje će nas zadesiti tijekom lipnja, tijekom srpnja, tijekom kolovoza (…) te da se ne može baš ići s istim kriterijima” za sve dionike gospodarstva.
Mišetić je naveo da snažniju podršku mogu očekivati prijevoznici i proizvođači “koristeći se pritom i alatom skraćenog radnog vremena” koji u kriznim vremenima već desetljećima koristi Njemačka te ga je u kontekstu korona-krize usvojilo Europsko vijeće i Europska komisija.
Novac dobio dio poslodavaca koji ga nije trebao dobiti
Govoreći u ime radnika, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel rekao je da oni prihvaćaju mjere za svibanj i lipanj te je još jednom ponovio da je dio poslodavaca novac za očuvanje radnih mjesta u ožujku, travnju i svibnju “definitivno” dobio a da ga nije trebao dobiti i da on nije poslužio svojoj svrsi.
“Mi želimo da se sada, kada na svu sreću ulazimo u post-korona krizu, doista zaštite radna mjesta. Mjesec lipanj je mjesec kada će se doista vidjeti tko može nastaviti (poslovanje), koga je ova kriza pogodila a koga nije. Mi smo podržali mjera za svibanj i lipanj za prvenstveno one sektore koji su bili najugroženiji tijekom ova tri mjeseca i kojima je bio zabranjen rad. Tu prije svega mislim na turizam i usluge, ugostiteljstvo, promet i veze.”
Novosel je iskazao i potpunu podršku prijedlogu da se u dolazećim mjesecima pomoć pruža ciljano i konkretno svakom pojedinačno ugroženom poslodavcu/trgovačkom društvu neovisno djeluje li unutar četiri najizloženija sektora.
“Tu zasad idemo u smjeru formiranja radne skupne i hitnog dogovora prijedloga zakona o skraćenom radnom vremenu. U svakom slučaju više se ne može horizontalno djelovati već se mora djelovati ciljano. Svaka tvrtka koja ima pad prihoda veći od 50% morala bi biti zaštićena neovisno o sektoru i u šestom i u sedmom i ako zatreba u sljedećim mjesecima,” rekao je.
Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović je poput drugih dionika izrazio zadovoljstvo postignutim konsenzusom, komunikacijom, partnerskom atmosferom i dobrim odnosim u Vijeću.
“Ono što je najbitnije za izdvojiti je da smo razgovarali o mjerama za mjesec svibanj i sitnoj korekciji uvjeta, razgovarali smo o mjerama za lipanj i otvorili smo prostor za kasnije razgovore i djelovanje u drugom kontekstu vezanom za očuvanje radnih mjesta i naše ekonomije a to je SURE program Europske komisije i nekakav model skraćenog radnog vremena.”
