Direkcija za modeliranje Hrvatske narodne banke (HNB) u posljednjih nekoliko mjeseci bilježi neuobičajeno velik i rastući jaz između stvarne i percipirane inflacije potrošačkih cijena.
>>>Cijene energije potpiruju inflaciju cijena industrijskih proizvoda | listopad 2021. | DZS
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) inflacija je u listopadu iznosila 3,8%, dok je anketna percepcija da su cijene porasle za više od 24%.
Navedeni raskol u osvrtu na HNBlogu analiziraju i komentiraju Lucija Fioretti, Karlo Kotarac i Davor Kunovac koji “naslućuju da je percepcija inflacije trenutačno visoka jer pretežno rastu cijene upravo onih proizvoda i usluga koji se često konzumiraju i plaćaju jednokratno.”
>>>U Njemačkoj najveći godišnji rast veleprodajnih cijena u 60 godina
Iako analiza pojašnjava i podržava prosjek iz izračuna DZS-a, ona također podcrtava asimetriju inflacijskih pritisaka, “odnosno (potvrđuje) snažan porast cijena manjeg dijela proizvoda koje potrošači jako zamjećuju, neproporcionalno u odnosu na njihov stvarni doprinos inflaciji.”
Autori naglašavaju čitav niz metodoloških i inih faktora, no njihov je model u suštini jednostavan a osvrt potvrđuje da percepcija inflacije, barem kad je riječ o ključnim, svakodnevnim prehrambenim proizvodima, i nije toliko iskrivljena.
>>>Amerika trpi najvišu inflaciju u tri desetljeća, ekonomisti zvone na uzbunu
“Kod recentnog porasta potrošačkih cijena vrlo je izražena asimetrija pa je vidljivo kako neuobičajeno snažno rastu cijene nekih ključnih prehrambenih proizvoda poput suncokretova ulja, mlijeka i mliječnih proizvoda, kruha, krumpira kao i goriva za automobile,” bilježe modelari HNB-a.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
