Državni zavod za statistiku (DZS) javlja da je inflacija potrošačkih cijena u ožujku 2023. u poredbi s istim mjesecom 2022. u prosjeku bila viša za 10.6% (10.5% HIPC), dok je u odnosu na veljaču porasla za 0.8%.
Primarni je pritisak ostao na cijenama hrane, piće i duhana koje su u ožujku na godišnjoj razini porasle za 15.3%.
Slijede Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije 9.3%, Usluge 8.2% te Energija 7.5%.
Na mjesečnoj razini porast stope procijenjen je za sastavnice Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2.2%, Hrana, piće i duhan, za 1.0%, i Usluge, za 0.2%.
Cijene energije istodobno su pale za 0.7%.
DZS će konačni indeks potrošački cijena za ožujak 2023. objaviti 17. travnja.
Anamneza
Cijene u Hrvatskoj počele su ključati u svibnju 2022. godine kada je zabilježen njihov najveći rast na godišnjoj razini u povijesti praćenja podataka.
Stopa se u lipnju popela na 12.1%, a u srpnju na 12.3% gdje se zadržala i u kolovozu, prije daljnjeg propinjanja na 12.8% u rujnu, 13.2% u listopadu i 13.5% u studenom.
Prve naznake popuštanja inflatornih pritisaka na godišnjoj razini zabilježene su u prosincu, 13.1%, i potom u siječnju, 12.7%, kada je stopa s mjeseca na mjesec bila nepromijenjena (0%).
Hlađenje se nastavilo i u veljači, s povlačenjem na 12% (11.7% HIPC).
Grabancijaš u nastavku prenosi komentar Hrvatske narodne banke.
Komentar HNB-a
Eurostat i DZS su danas objavili prvu procjenu inflacije u Hrvatskoj u ožujku 2023. godine. Godišnja stopa inflacije nastavila se usporavati četvrti mjesec zaredom te je u ožujku 2023. iznosila 10,5% (mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, HIPC), nakon 11,7% u veljači.
Usporavanju ukupne inflacije najviše su pridonijele cijene energije zahvaljujući primjetnom pojeftinjenju naftnih derivata u ožujku te snažnom učinku baznog razdoblja, zbog znatnog rasta cijena naftnih derivata nakon izbijanja rata u Ukrajini. Također se usporio rast cijena industrijskih proizvoda i usluga. Za razliku od toga, rast cijena prehrambenih proizvoda zadržao se na razini iz prethodnog mjeseca. Sukladno opisanim kretanjima, temeljna inflacija (koja isključuje cijene hrane i energije) usporila se s 10,4% u veljači na 9,8% u ožujku.
Godišnja stopa ukupne inflacije mjereno nacionalnim indeksom potrošačkih cijena smanjila se s 12,0% u veljači na 10,6% u ožujku 2023. godine.
Dinamika
Pokazatelji kratkoročne dinamike ukupne inflacije, koji mogu biti osobito korisni u uvjetima izraženih promjena trenda kretanja inflacije, upućuju na nastavak ublažavanja inflacijskih pritisaka, iako sporijim intenzitetom nego u drugoj polovini prošle godine. Popuštanje inflacijskih pritisaka poglavito se odnosi na uvozne činitelje povezane s kretanjem cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu, a koje se unatoč primjetnom smanjenju i dalje nalaze na povišenim razinama, kao i daljnjim smanjenjem pritisaka u globalnim lancima dobave. Osim toga, blago popuštaju inflacijski pritisci na razini europodručja. Također se nastavlja usporavanje godišnjeg rasta proizvođačkih cijena na domaćem tržištu. S druge strane, razmjerno snažan rast nominalnih plaća pridonosi zadržavanju tekuće temeljne inflacije na povišenim razinama. Naime, pokazatelji kratkoročne dinamike temeljne inflacije su se u prva tri mjeseca ove godine blago povećali, iako se i dalje nalaze na znatno nižim razinama nego sredinom prošle godine. U ožujku su u odnosu na prethodni mjesec porasla i inflacijska očekivanja potrošača, ali su i dalje primjetno manja nego krajem prošle godine, dok su se inflacijska očekivanja poduzeća u ožujku dodatno smanjila.
Očekivanja
U nastavku godine očekuje se daljnje postupno usporavanje inflacije, koja bi se krajem godine mogla kretati oko 5%, odnosno na razini cijele 2023. u prosjeku iznositi 7%. Očekivano usporavanje inflacije temelji se na pretpostavljenom zadržavanju cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu blizu trenutnih razina, koje su znatno niže od lanjskih, zatim nastavku ograničenja cijena administrativno reguliranih cijena energenata i ograničenja cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, kao i prognoziranom usporavanju inflacije u europodručju te povoljnom učinku baznog razdoblja. Osim toga, iako su rizici za ostvarenje projekcije sve ujednačeniji, oni su i dalje naglašeni, a odnose se i na još uvijek povišene pritiske na temeljnu inflaciju.
Pratite nas na Google vijestima
