Biznis i ekonomijaPreporučeno

Hrvatska dobila još pola milijarde eura za čuvanje radnih mjesta | bonus detalj

Europska komisija je u utorak isplatila 9 milijardi eura, od toga Hrvatskoj 510 milijuna, u okviru instrumenta SURE, koji državama članicama povoljnim zajmovima pomaže u pokrivanju naglo povećanih rashoda za očuvanje radnih mjesta u koronakrizi.

>>>Komisija isplatila 14 milijardi eura iz instrumenta SURE za 9 država članica, Hrvatsku

Ovo je peti obrok isplate, a drugi u ovoj godini. Potpore od ukupno 9 milijardi eura dobilo je sedam zemalja članica – Češka milijardu eura, Španjolska 2,87 milijardi, Hrvatska 510 milijuna, Italija 3,87 milijardi, Litva 302 milijuna, Malta 123 milijuna i Slovačka 330 milijuna eura.

Do danas je 16 država članica ukupno dobilo 62,6 milijarde eura zajmova, koje Komisija podiže na financijskim tržištima po najpovoljnijim uvjetima.

>>>U petom izdanju ‘socijalnih obveznica’ prikupljeno 9 milijardi eura uz prinos od 0,228% | Komisija

Hrvatska je 17. studenoga prošle godine dobila prvi obrok od 510 milijuna eura i s današnjih 510 milijuna dobila je ukupan iznos od 1,02 milijardi, koji joj je odobren iz instrumenta SURE.

Izrazito povoljno zaduživanje

Instrument SURE uspostavljen je u svibnju prošle godine i namijenjen je zaštiti radnih mjesta i radnika pogođenih pandemijom koronavirusa. U sklopu tog instrumenta državama članicama dostupna je financijska pomoć u ukupnom iznosu do 100 milijardi eura i to u obliku zajmova koje EU pod povoljnim uvjetima odobrava državama članicama koje zatraže potporu. Zbog snažnog kreditnog rejtinga Europske unije, države članice na taj način imaju niske troškove zaduživanja.

Zajmovi pomažu državama članicama da financiraju programe skraćenog radnog vremena za zaposlenike ili slične mjere za samozaposlene osobe.

>>>U neshvatljivom propustu Vlada RH nije zatražila novac za samozapošljavanje

Programi skraćenog radnog vremena su mjere kojima se u određenim okolnostima poduzećima s ekonomskim poteškoćama omogućuje da privremeno smanje broj radnih sati svojih zaposlenika koji onda za neodrađene sate dobivaju potpore od države. Slični programi primjenjuju se za zamjenu dohotka samozaposlenih osoba.

Sve države članice imaju neki oblik programa skraćenog radnog vremena kako bi se izbjegla nepotrebna otpuštanja i spriječilo da zbog privremenog udara nastane veća i trajnija šteta za gospodarstvo i tržište rada.

Bilješka Eurofounda

Hrvatska je prema posljednjem izvješću Eurofounda, europske zaklade predane poboljšanju uvjeta života i rada, objavljenom 11. ožujka (.pdf) za čuvanje radnih mjesta u razdoblju od ožujka do rujna 2020. predvidjela troškove u iznosu od 397 milijuna eura, ali je za istu svrhu utrošila deseterostruko manje, odnosno tek 39.7 milijuna eura.

Eurofond

Navedene se brojke zrcale u činjenici da se Vlada RH pokazala daleko najgorom i najnesposobnijom u čuvanju dohotka u Europskoj uniji što je u prosincu prošle godine zabilježio Eurostat.

Eurostat

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima

Grabancijaš/Hina