U današnjem Godišnjem izvješću o praćenju primjene prava EU-a predstavlja se kako je Komisija 2018. pratila i osiguravala izvršenje prava EU-a. U Pregledu stanja na jedinstvenom tržištu, koji je također objavljen danas, ocjenjuje se uspješnost država članica EU-a/EGP-a na jedinstvenom tržištu EU-a te se utvrđuju nedostaci na kojima bi zemlje i Komisija trebale više raditi.
Građani i poduzeća mogu se koristiti nizom prednosti jedinstvenog tržišta samo ako se zajednički dogovorena pravila stvarno provode. Komisija je u studenome 2018. predstavila novu procjenu preostalih prepreka na jedinstvenom tržištu i pozvala države članice da budu oprezne u provedbi i primjeni pravila EU-a te da se suzdrže od uvođenja novih prepreka. To se među ostalim odnosi na područja kao što su emisije iz automobila, e‑trgovina, društveni mediji i sektor usluga.
Komisija i dalje osigurava pravilnu primjenu i pridržavanje pravila EU-a. Primjerice, 2018. odlučno je provodila pravila u nizu područja politike. Podržala je nacionalne i regionalne vlasti u provedbi pravila o čistom zraku i vodi. Uz to, poduzela je mjere protiv država članica koje nisu ispunile svoje obveze i provele pravila EU-a o evidenciji podataka o putnicima, borbi protiv terorizma i borbi protiv pranja novca. Osim toga, Komisija je upotrijebila izvršne ovlasti kad neke zemlje EU-a nisu dovoljno brzo reagirale kako bi poboljšale pristup osoba s invaliditetom internetskim stranicama i mobilnim aplikacijama.
Protiv Hrvatske je u 2018. godini pokrenuto 14 novih prekršajnih postupaka, najviše, 3, na području komunikacijskih mreža. Hrvatska je uz Nizozemsku i Belgiju propustila navrijeme osloboditi radiofrekvencijski spektar nužan za uvođenje i razvoj 5G tehnologija.
Godišnje izvješće o praćenju primjene prava EU‑a za 2018.
U Godišnjem izvješću za 2018. vidljivo je malo povećanje (za 0,8 %) broja predmeta zbog povrede prava koji su u tijeku (1571) u odnosu na 1559 predmeta 2017. Nakon što je 2016. zabilježen petogodišnji vrhunac, od te godine do 2018. broj predmeta stabilizirao se na 5 % nižoj razini (vidjeti grafikon 1). Među ostalim, glavna područja politike na koja su se ti predmeti odnosili bila su okoliš, mobilnost i promet te unutarnje tržište, industrija, poduzetništvo te mala i srednja poduzeća. Svakom se nepravilnom primjenom prava EU-a građanima i poduzećima uskraćuju prava i koristi koji im na temelju tog prava pripadaju. Na primjer, u području okoliša Komisija je nastavila s mjerama za potpunu usklađenost s Direktivom o kvaliteti zraka u pogledu graničnih vrijednosti PM10 i dušikova dioksida (NO2) te sustava praćenja diljem EU-a.
U grafikonu 2 (vidjeti Prilog) prikazan je pregled stanja za svaku državu članicu. Kad je riječ o povredama zbog kašnjenja u prenošenju, Cipar, Belgija i Španjolska imali su najviše otvorenih predmeta, a najmanje je otvorenih predmeta bilo u Estoniji, Danskoj i Italiji. Španjolska, Italija i Njemačka imale su najveći broj neriješenih predmeta koji se odnose na nepravilno prenošenje i/ili nepravilnu primjenu prava EU-a, a Estonija je prošle godine imala najmanji ukupan broj otvorenih predmeta. Područja politike u kojima je 2018. otvoreno najviše novih predmeta zbog povrede prava bila su unutarnje tržište EU-a, industrija, poduzetništvo, mala i srednja poduzeća te mobilnost i promet (vidjeti grafikon 3).
Suzbijanje kašnjenja u prenošenju direktiva EU-a
Kako bi građani i poduzeća imali koristi od prava EU-a, od presudne je važnosti da države članice u rokovima prenesu europske direktive u svoj nacionalni pravni sustav.
U 2018. broj novih postupaka zbog povrede koji se odnose na kašnjenje u prenošenju naglo se smanjio za jednu četvrtinu (s 558 predmeta 2017. na 419 predmeta 2018.). Međutim, tijekom mandata Junckerove Komisije do najvećeg je broja novih predmeta koji se odnose na kašnjenje u prenošenju došlo 2016. (847 predmeta). Komisija je pokrenula nove postupke zbog povrede protiv većine država članica zbog neprenošenja pravila EU-a o zaštiti osobnih podataka (Direktiva (EU) 2016/680) u nacionalno zakonodavstvo na vrijeme, prema prethodnom dogovoru država članica. Kako bi olakšala pravodobno i ispravno prenošenje, Komisija je nastavila pomagati državama članicama izradom planova provedbe, namjenskih internetskih stranica i smjernica te razmjenom najboljih praksi na sastancima stručnih skupina.
Prošle je godine Komisija Sudu EU-a uputila predmete u kojima je zatražila izricanje novčanih kazni protiv pet država članica : Slovenije (tri predmeta: C-628/18, C-69/18 i C-188/18), Španjolske (tri predmeta: C-430/18, C-165/18 i C-164/18), te Belgije (C-676/18), Irske (C-550/18) i Rumunjske (C-549/18) (svaka po jedan predmet).
Prema podacima objavljenima u Pregledu stanja na jedinstvenom tržištu Hrvatska se popravlja i brzo usvaja europske direktive, iako to ponekad čini neprecizno ili netočno. Vidljiv je i napredak u informacijskom sustavu unutarnjeg tržišta. Naš pristup jedinstvenom digitalnom gatewayu (prolazu) bi mogao bit bolji, Komisija u izvješću poziva na objavu izostavljenih informacija i jačanje građanske svijesti o jedinstvenom digitalnom repozitoriju informacija o javnoj upravi ili pokretanju biznisa u pojedinoj članici EU-a.
Pregled stanja na jedinstvenom tržištu 2019.
Pregled stanja na jedinstvenom tržištu pruža detaljne informacije o tome kako su 2018. u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) primijenjena pravila jedinstvenog tržišta EU-a, u kojoj su mjeri određena tržišta otvorena i integrirana i koliko su države članice pridonijele nizu alata EU-a kako bi jedinstveno tržište bolje funkcioniralo.
Ovisno o svojoj uspješnosti 2018., države članice dobile su 153 zelena, 137 žutih i 59 crvenih kartona za izvrsne (zeleni karton), prosječne (žuti karton) ili ispodprosječne rezultate (crveni karton).
Pregled (vidjeti grafikon 4 u Prilogu) pokazuje da se stanje u određenim područjima politike od 2017. pogoršalo, unatoč daljnjem širenju trgovine robom i uslugama. Države članice poboljšale su funkcioniranje nekih alata jedinstvenog tržišta, kao što su portal Vaša Europa i Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI). Međutim, zemlje su u nizu područja politika primile više crvenih kartona nego prošle godine, na primjer, u pogledu pravednosti sustava javne nabave i priznavanju stručnih kvalifikacija te u pogledu suradnje u okviru pilot-projekata EU-a.
Općenito, zemlje s najboljim rezultatima bile su Portugal, Slovačka, Finska, Švedska i Litva, dok su Španjolska, Italija, Grčka i Luksemburg dobili najviše crvenih i žutih kartona.
Reakcija Komisije na pritužbe građana
Građani, poduzeća, nevladine organizacije i drugi dionici mogu prijaviti sumnju u povredu prava EU-a upotrebom internetskog obrasca za pritužbe dostupnog na portalu Europa „Vaša prava”. Većina novih pritužbi 2018. odnosila se na pravosuđe i prava potrošača, unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te mala i srednja poduzeća kao i pitanja povezana sa zapošljavanjem i socijalna pitanja. Zahvaljujući portalu SOLVIT, neformalnoj mreži Komisije i država članica za rješavanje problema, građani i poduzeća mogu potražiti rješenja za svoje probleme s javnim tijelom u drugoj zemlji EU-a.
Kontekst
Nakon zahtjeva Europskog parlamenta Komisija od 1984. objavljuje godišnje izvješće o praćenju primjene prava EU-a tijekom prethodne godine. Europski parlament zatim donosi rezoluciju o izvješću Komisije.
Komisija pri rješavanju problema prednost daje onima za koje smatra da će njezine mjere izvršenja zaista postići konkretne rezultate i osigurati korist za pojedince i poduzeća. U raspodjeli odgovornosti između europskih institucija, Europska komisija ima opću odgovornost za pokretanje zakonodavnog postupka. Vijeće i Europski parlament odlučuju o prijedlozima Komisije. Države članice odgovorne su za pravovremenu i ispravnu primjenu, provedbu i izvršenje prava Unije u nacionalnom pravnom poretku. Komisija zatvara taj krug: kad njezini prijedlozi nakon donošenja postanu pravo EU-a, ona prati primjenjuju li države članice to pravo na pravilan način i poduzima mjere ako one to ne čine. Komisija bi stoga trebala djelovati odlučno i brzo kad povrede ometaju postizanje političkih ciljeva EU-a. U tom je duhu Komisija nedavno utvrdila svoj strateški pristup izvršenju prava u kontekstu povreda, u skladu sa svojom obvezom da bude „veća i ambicioznija u velikim temama, a manja i skromnija u manjim temama”.
U godišnjem Pregledu stanja na jedinstvenom tržištu ocjenjuje se kako države članice:
- provode pravila EU-a
- stvaraju otvorena i integrirana tržišta (npr. javna nabava, trgovanje robom i uslugama)
- postupaju u upravnim pitanjima koja se odnose na strane radnike (npr. stručne kvalifikacije)
- surađuju i doprinose većem broju alata za upravljanje na razini EU-a (primjerice portal Vaša Europa, Solvit i EURES).
U Pregledu stanja na jedinstvenom tržištu ocjenjuje se uspješnost u četiri područja politika, dva područja koja se odnose na otvorenost i integriranost tržišta te 13 alata za upravljanje.
Više informacija
a) Godišnje izvješće o praćenju primjene prava EU-a 2018.:
- godišnje izvješće o provedbi prava EU-a na nacionalnoj razini
- informativni članci za pojedine zemlje
- informativni članak za EU-28
– za dodatne opće informacije o postupku EU-a zbog povrede vidjeti cijeli MEMO od 17.1.2012.
b) Pregled stanja na jedinstvenom tržištu (izdanje iz 2019. na temelju podataka za 2018.):
PRILOG – IP/19/3030
Grabancijaš priopćenja izvršnog tijela Europske unije od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u izvornom obliku uz povremenu izmjenu naslova.