Članice Europske ne objavljuju cjelovite podatke o subvencijama za fosilna goriva a Hrvatska je u skupini 10 zemalja koje ih uopće nisu objavile, pokazalo je u ponedjeljak izvješće skupine nevladinih organizacija za zaštitu okoliša.
Stručnjaci Prekooceanskog razvojnog instituta, Mreže za klimatske akcije i Prijatelja Zemlje analizirali su energetske programe i klimatske planove zemalja EU-a kako bi utvrdili poštuju li obveze o ukidanju subvencija za fosilna goriva.
Autori citiraju procjene Europske komisije prema kojima će Hrvatska ove godine isplatiti 120 milijuna eura subvencija za fosilna goriva, što je bio godišnji prosjek u razdoblju od 2014. do 2016. godine.
Vlade moraju dostaviti konačne planove do kraja godine, s krajnjim ciljem ispunjenja klimatskih ciljeva EU-a za razdoblje do 2030. godine.
“Kao dio grupe G20 (grupe 20 vodećih razvijenih i zemalja u razvoju), vlade EU-a obvezale su se ukinuti subvencije za fosilna goriva još 2009. godine”, izjavila je glavna autorica izvješća Laurie van der Burg iz organizacije Prijatelji zemlje.
Te obveze moraju biti pretočene u “konkretne akcijske planove”, dodala je.
Istraživanje je pokazalo da pet zemalja EU-a – Britanija, Njemačka, Grčka, Poljska i Slovenija – planira uvesti nove subvencije za fosilna goriva do 2030. godine.
>>>Generalno poboljšanje transparentnosti lokalnih proračuna, pojedine jedince ‘crvene do srama’
Šest zemalja – Britanija, Bugarska, Danska, Francuska, Mađarska i Nizozemska – tvrdi da ne isplaćuju subvencije za fosilna goriva, navodi se u studiji, suprotno nalazima Europske komisije da gotovo sve članice EU isplaćuju neki oblik potpore.
Najizdašnije sektor fosilnih goriva podupire Britanija, kroz porezne olakšice i proračunske transfere u vrijednosti 12 milijardi eura godišnje.
Zemlje bez planova
Hrvatska se nalazi u skupini 10 zemalja, zajedno s Belgijom, Ciprom, Finskom, Grčkom, Luksemburgom, Poljskom, Portugalom, Slovenijom i Švedskom, čiji energetski i klimatski planovi uopće ne sadrže informacije o subvencijama za fosilna goriva odnosno planove o njihovom postupnom ukidanju.
“U NECP-u (Nacionalni energetski i klimatski plan) ističu se druge fiskalne mjere, uključujući porez na CO2. Naglašava se također da će od 2021. godine biti uvedeni porezni poticaji kako bi se potaknulo kompanije na uvođenje certificiranog sustava upravljanja energijom”, stoji u izvješću.
Autori citiraju procjene Europske komisije prema kojima će Hrvatska ove godine isplatiti 120 milijuna eura subvencija za fosilna goriva, što je bio godišnji prosjek u razdoblju od 2014. do 2016. godine.
Zaključuju da je zbog izostanka službenih istraživanja “transparentnost o subvencijama za fosilna goriva u Hrvatskoj vrlo ograničena”.
>>>‘Pet godina RH u europskom semestru – Tko ne može odrediti cilj, ne može pronaći ni put’
Navode i procjenu EK prema kojoj će Hrvatska za obnovljive izvore energije ove godine isplatiti subvencije od 160 milijuna eura, što odgovara prosjeku za razdoblje od 2014. do 2016. godine.
Emisije ugljikovih spojeva, nastalih izgaranjem fosilnih goriva, ključni su faktor klimatskih promjena, smatraju stručnjaci. EU je 2015. sudjelovala u sklapanju Pariškog sporazuma, čiji je cilj zadržavanje rasta temperature na Zemlji na manje od dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijske razine.
