Od ukupno 628 doktora znanosti u 2018., na Sveučilištu u Zagrebu doktoriralo je 69,9%, na Sveučilištu u Splitu 9,2%, na Sveučilištu u Rijeci 8,1%, na Sveučilištu u Osijeku 8,0%, na Sveučilištu u Zadru 4,3%, a na Sveučilištu u Puli – Pola 0,5% doktora znanosti, javlja DZS.
U 2018. najveći je broj doktorskih disertacija bio iz područja biomedicine i zdravstva (26,5%), slijedilo je područje društvenih znanosti (21,0%), područje tehničkih znanosti (19,1%), područje humanističkih znanosti (14,5%), područje prirodnih znanosti (12,4%), područje biotehničkih znanosti (5,1%) i interdisciplinarna područja znanosti (1,1%). Najmanje doktorskih disertacija bilo je iz umjetničkog područja (0,3%).
Prošle je godine bilo više doktorica nego doktora, njihov je udio bio 53,8 posto.
Prosječna dob doktora znanosti bila je 38,6 godina, a modalna skupina (s najvećom frekvencijom) bila je od 30 do 34 godine. Žene su u prosjeku bile mlađe (38 godina) od muškaraca (39 godina).
Akademski stupanj magistra znanosti steklo je 15,6% doktora znanosti. Od ukupnog broja doktora znanosti koji su prije toga stekli akademski stupanj magistra znanosti, 83,7% magistriralo je u Republici Hrvatskoj, a 16,3% izvan nje.
Najveći broj doktora znanosti bio je zaposlen u djelatnosti obrazovanja (40,9%), u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi bilo ih je zaposleno 21,5%, u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima 14,8%, a u djelatnosti javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja 4,0%. U svim ostalim djelatnostima bilo je zaposleno 15,3% doktora znanosti, dok je 3,5% doktora znanosti bilo nezaposleno.
>>>Na kraju školske godine 2017./2018 u 869 osnovnih škola 18,5 posto učitelja
Troškove doktorskog studija osobno je platilo 47,3% doktora znanosti, za 36,8% doktora znanosti platio je poslodavac, za 9,4% izdvojena su sredstva iz državnog proračuna, a 6,5% pripadalo je kategoriji Ostalo, otkrivaju u petak objavljeni statistički podaci DZS-a.
